Zaboravljeno

Sjećate li se Vladinog plana o plaćanju državnih službenika po učinku? I od te su reforme odustali

Jagoda Marić

Zakon je trebao omogućuti nagrađivanje službenika za korektan, posebice izniman rad, ali i kažnjavanje onih koji zabušavaju na poslu, no to se još nije dogodilo, a po svemu sudeći neće se dogoditi ni u zadnjoj godini mandata



ZAGREB – Od prvog dana mandata Vlada Andreja Plenkovića najavljivala je da će u sklopu reforme državne uprave donijeti zakon o plaćama državnih službenika i namještenika koji će omogućuti nagrađivanje službenika za korektan, posebice izniman rad, ali i kažnjavanje onih koji zabušavaju na poslu, no to se još nije dogodilo, a po svemu sudeći neće se dogoditi ni u zadnjoj godini mandata.


Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika dio je, i to važan, svakog Nacionalnog programa reformi, kojeg Vlada donosi obično u travnju i šalje Europskoj komisiji. Tako je u ovogodišnjem programu reformi najavljeno da će taj zakon biti donesen u listopadu ove godine, što se naravno nije dogodilo, niti može jer još nema ni prijedloga zakona o kojem bi se javno raspravljalo.


Isto je bilo i u Programu za 2018., 2017. i 2016. godinu. Zakon je trebalo izraditi Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a u njihovom službenom programu zakonodavnih aktivnosti za 2020. godinu najavljuje se priprema nekoliko novih zakona, ali među njima nije onaj o plaćama državnih službenika i namještenika.


Pritisak sindikata




Zato smo u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava pitali znači li to da je Vlada odustala od donošenja zakona o plaćama.


– Vlada nije odustala od donošenja tog Zakona, a iako isti u ovome trenutku nije u Planu zakonodavnih aktivnosti, može se donijeti kao neplanirani zakon tijekom 2020. godine, poručuju iz Ministarstva. Objašnjavaju da se na zakonu radi od 2018. godine, uz intenzivne međuresorne konzultacije, te tvrde da je nacrt prijedloga Zakona u završnoj fazi pripreme, ali se zbog brojnih reformskih izmjena u sustavu državne uprave, koje su dovele do ukidanja niza agencija, zavoda i ustanova te ustrojavanja novog Državnog inspektorata, još uvijek ne može izvršiti završna simulacija troškova primjene novog sustava.


– Dodatna činjenica koji se pojavila u skorije vrijeme, a koja bitno utječe na donošenje predmetnog zakona jesu i zahtjevi sindikata državnih i javnih službi za dodatnim korekcijama vrijednosti koeficijenata složenosti poslova u pojedinim sektorima. Upravo pritisak sindikata na segmentiranu (sektorsku) korekciju koeficijenata složenosti poslova je dodatno je učvrstio stav Vlade Republike Hrvatske o nužnosti sveobuhvatne analize postojećih koeficijenta, te uspostave novoga i cjelovitog sustava plaća u javnom i državnom sektoru, tvrde iz Ministarstva.



Na pitanje je li ipak riječ o tome da nijedna vlast nije spremna radikalno u korist stručnih i sposobnih ljudi naljutiti vojsku ljudi koje je na određene pozicije u državi smjestila po stranačkoj podobnosti, naš sugovornik odgovara da ne može nijekati da su sve vlasti u državnu upravu zapošljavale svoje ljude, ali da tu ima i puno nezaslužene loše percepcije jer posao u državnoj upravi, baš zbog niskih plaća, više i nije toliko privlačan.



Međutim, zahtjevi sindikata novijeg su datuma, a donošenje zakona HDZ najavljuje još od 2015. godine kada je tu stranku vodio Tomislav Karamarko. Od tada se u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava promijenilo četvero ministara, Nada Šikić, Tomislav Ćorić, Marko Pavić i aktualni Josip Aladrović i svima njima je Vlada u Nacionalnom programu reformi dala zadatak izrade novog zakona. To što zakon nije donesen nije isključiva, čak ni najveća krivnja spomenutih ljudi jer odluka da se napravi reda u državnoj upravi, pa i kroz jasnije vrednovanje rada svakog službenika i namještenika uvijek je politička.


Suzdržani HDZ


Upravo nedostatak te političke volje da se stvari mijenjaju istaknula je kao razlog izlaska iz HDZ-a 2014. godine Martina Dalić, kad je Karamarkovom HDZ-u zamjerila da nema snage za radikalane promjene koje su Hrvatskoj nužne. Kao jedan od istaknutijih primjera za tu svoju tvrdnju navela je inicijativu koju je pokušala pokrenuti, napisavši prijedlog zakona koji bi rezultirao depolitizacijom državne i javne uprave i reformom sustava plaća na načelima stručnosti i rezultata rada. Inicijativa nije dobila podršku u stranci, Dalić se vratila u HDZ, nakon Karamarkovog odlaska, pridružila Vladi Andreja Plenkovića i prije ostavke na potpredsjedničku dužnost, koja je uslijedila nakon afere Borg, isticala je kod svakog donošenja Nacionalnog programa reformi na sjednicama Vlade upravo Zakon o plaćama državnih službenika. No, unatoč visokoj dužnosti u Plenkovićevu timu njezina inicijativa ni tada očito nije imala neku veliku prođu u Vladi.


Naši sugovornici iz Vlade tvrde da je pogrešan dojam da se ništa nije radilo po pitanju plaća u državnoj upravi, ali napominju da se ne može samo tako zamijeniti stari model u sustavu koji je prilično složen i gdje postoji puno specifičnih službi. Dodatno stvar otežava činjenica, napominju, da taj sustava ne obuhvaća i lokalne i državne namještenike koji su u većini slučajeva u puno boljoj poziciji od državnih, pa je i tu trebalo napraviti balans.