ZAGREB  Iako su u Hrvatskom liječničkom sindikatu (HLS) očekivali da će ih resorni ministar Milan Kujundžić pozvati na nastavak razgovora između Božića i Nove godine, to se nije dogodilo. U međuvremenu, sindikat nastavlja s prikupljanjem potpisa za uskratu suglasnosti za prekovremeni rad, što je pokrenuo 1. prosinca u okviru akcije »Hoću raditi zakonito«.

Riječ je o dvomjesečnoj akciji prikupljanja potpisa liječnika za povlačenje suglasnosti za prekovremeni rad, odnosno za rad dulji od 48 sati tjedno.

Liječnici su nezadovoljni jer već dvije godine uzaludno čekaju na izmjene Zakona o reprezentativnosti čime bi dobili mogućnost da sami pregovaraju o svojim radnim i materijalnim pravima. Zato sada traže strukovni kolektivni ugovor ili Zakon o plaćama liječnika, o čemu su predstavnici liječnika iz više strukovnih udruga početkom prosinca počeli razgovarati s premijerom Plenkovićem, te ministrima Kujundžićem i Aladrovićem. Razgovori se na njihovo čuđenje nisu nastavili, a u sindikatu nastavljaju s prikupljanjem potpisa koji, ako se iskoriste, mogu blokirati bolnički sustav.

Ide rok

Koliko je dosad potpisa prikupljeno, u sindikatu ne žele objaviti. »Dogovor je da s tim nećemo ići u javnost prije Nove godine. Ali mogu reći da je odaziv odličan«, kaže Renata Čulinović-Čaić, predsjednica HLS-a.

– Ministru Kujundžiću je u interesu da sazove sastanak čim prije, jer rok ide. Na njima je da u siječnju naprave korake koje ćemo prepoznati kao odlučne mjere u smjeru ispunjenja naših zahtjeva. Ako ne bude konkretnih poteza, potpise ćemo po planu prikupljati do 1. veljače, a tada ćemo kolektivno uručiti uskrate suglasnosti na prekovremeni rad, najavljuje Čulinović-Čaić.

Na pitanje koliko potpisa očekuje da će prikupiti, odgovara:

– Puno. Dovoljno da se blokira sustav. Već ako trećina liječnika povuče suglasnosti, to je dovoljno da sustav ne može funkcionirati. Imat ćemo sigurno nekoliko tisuća potpisa.

Što nadležni budu dulje čekali, to su manje šanse da postignu prihvatljiv dogovor.

– Mogu nas pozvati i 30. siječnja, što se nas tiče, ali to je već znak da ne misle ozbiljno. Mi smo akciju pokrenuli, a Vladi je u interesu da se pokrene što prije iza Nove godine. Ako njima to nije u interesu, nama je još manje. Ali onda će biti cirkus, upozorava predsjednica HLS-a.

Potpisi na uskratu suglasnosti za prekovremeni rad trenutačno se arhiviraju kod sindikalnih povjerenika u bolnicama ili kod sindikalnih povjerenika, a aktivirat će se ako Vlada ne ponudi zadovoljavajuće rješenje.

Novi zakon

To bi rješenje bilo novi Zakon o plaćama liječnika, o kojem se govorilo na posljednjem sastanku, odnosno početak ozbiljnog rada na novom zakonu. U protivnom, liječnici će otkazati suglasnosti za prekovremeni rad i raditi najviše 48 sati tjedno, što će neminovno dovesti do smanjenja dostupnosti zdravstvenih usluga u bolnicama i zastoja u liječenju. Bolnice, naime, počivaju na prekovremenom radu, a liječnici godišnje odrade i po tri milijuna prekovremenih sati. Suglasnosti na prekovremeni rad spremno je, kako su se izjasnili, povući 60 posto liječnika u Hrvatskoj.

Drugi je problem povrat novca za obračun prekovremenih sati u skladu sa zakonom, za što su liječnici dobili zeleno svjetlo Vrhovnog suda. Visoki sud dao im je za pravo, nakon što su liječnici diljem zemlje na nižim sudovima već dobili oko 800 tužbi u svoju korist. Ukupno je tužbe podiglo oko četiri tisuće liječnika, a procjenjuje se da im država mora vratiti više od dvije milijarde kuna.

– Što više odgađaju, više će morati vratiti, konstatira Čulinović-Čaić, osvrćući se na činjenicu da Vlada nije ispunila njihov zahtjev da isplate liječnicima koji su tužbe odavno dobili, krenu već s plaćama isplaćenim u prosincu.

– Očekujemo da će se i o tome razgovarati poslije Nove godine. Donošenje Zakona o plaćama liječnika i isplata duga za prekovremene, to su problemi koje treba rješavati, zaključuje predsjednica liječničkog sindikata.

Ministar Kujundžić nedavno je najavio da dug za pogrešan obračun prekovremenih sati namjerava isplatiti kroz nekoliko mjesečnih rata, a izračunao je da se radi o dugu od 700 milijuna kuna, ne računajući sudske troškove i zatezne kamate.