Propuštene prilike

Saborski zastupnici u jednom ipak složni: Hrvatska je mogla bolje iskoristiti pet godina članstva u EU

Zlatko Crnčec

foto Reuters

foto Reuters

Opći je konsenzus da se moglo napraviti puno više, posebno kada je u pitanju korištenje sredstava iz fondova namijenjenih siromašnijim članicama EU-a da što prije dostignu europski prosjek



Saborski se zastupnici slažu u malo čemu, ali u jednom su čini se ipak složni. A to je da je Hrvatska mogla puno bolje iskoristiti prvih pet godina punopravnog članstva u Europskoj uniji (EU). Opći je konsenzus da se moglo napraviti puno više nego se uspjelo napraviti, posebno kada je u pitanju iskorištavanje sredstava iz europskih fondova namijenjenih siromašnijim članicama EU da što prije dostignu europski prosjek.


Medutim, tu negdje suglasje i prestaje budući da se parlamentarcima razilaze oko razloga ovog neuspjeha. Jedni odgovornim smatraju sporu i neučinkovitu birokraciju koja se ne može nositi s europskim zahtjevima, dok drugi krive politiku, odnosno političke garniture koje nisu na adekvatan način pripremile zemlju za ulazak u punopravno članstvo. Zrnce konsenzusa može se nazrijeti i u stanovitom optimizmu, odnosno raspoloženju da je Hrvatska naučila na svojim pogreškama, odnosno da će sljedećih pet godina biti potrošene na puno korisniji način.


Krešimir Beljak: Nekontroliran uvoz uništio proizvodnju


Predsjednik HSS-a Krešimir Beljak smatra da Hrvatska nije na adekvatan način iskoristila prvih pet godina članstva u EU.




– Sve zemlje koje su ulazile u EU susretale su se s određenim problemima u razdoblju nakon ulaska u puno pravno članstvo. U prvih nekoliko godina napravile bi dva koraka unatrag, ali bi onda napravile deset koraka naprijed. Na takav su se način ponašale i Poljska i Češka i Slovačka i ostale slične zemlje. Ostaje nam za nadati se da će se stvari poboljšati u sljedećih pet godina, rekao je Beljak. On smatra da je Hrvatska napravila veliku grešku kada je prije ulaska u puno pravno članstvo potpisala sporazum koji je još devedesetih godina prošlog stoljeća otvorio hrvatsko tržište za strane proizvode.



Davor Ivo Stier (HDZ): Da nismo članica, bili bismo u puno gorem položaju


Davor Ivo Stier (HDZ) kaže da bi svi naši problemi s kojima smo se susretali u zadnjih pet godina koliko smo u EU bili još ozbiljniji i izraženiji da nismo uspjeli postati članica.– Bili bismo u puno težem položaju da nismo članica. U geopolitičkom smislu bili bi zajedno za Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i ostalim zemljama Zapadnog Balkana. To naravno ne znači da smo samim ulaskom u EU riješili sve naše probleme. Ali ono što je sigurno jest da imamo puno bolje mogućnosti za njihovo rješavanje nego što bi ih imali da nismo u punopravnom članstvu, odnosno da smo ostali izvan EU. Naravno da su se neke stvari mogle puno bolje napraviti. Siguran sam da ćemo u sljedećem razdoblju te stvari popraviti, rekao je Stier.


– I taj je nekontrolirani uvoz uništio gotovo kompletnu proizvodnju koja je da se to nije dogodio mogla opstati. Na kraju nam je ostala samo šačica samostalnih poduzetnika koji su uspjeli opstati. Ali to je premalo da nosi cijelu ekonomiju. Problem je u strukturi stanovništva. Premalo je onih koji privređuju, a previše onih koji žive isključivo na račun državnog proračuna. A njihov se omjer i dalje mijenja u korist ovih drugih, rekao je Beljak. Dodao je da bi sada neki željeli da se izađe iz EU i time oduzme zadnja sloboda koja je ostala hrvatskim građanima, da mogu otići iz Hrvatske u neku od zemalja EU.


– Ali ja sam ipak i dalje optimist. Hrvatska i dalje ima veliku šansu da se stvari preokrenu u našu korist. Tu je naš geostrateški položaj i druge prednosti. Ali ako se nastavi politika kakva se je vodila zadnjih 28 godina onda nam nema spasa i idemo direktno u propast. Potreban nam je reset cijelog sustava. Nije ovdje bitan ni broj stanovnika, Moglo bi nam biti dobro i da nas je samo milijun, a da smo dobro posloženi. Pa kako možemo ići naprijed ako se 23 godine nakon završetka Domovinskog rata odjednom pojavljuje 4.000 novih ratnih vojnih invalida. To naprosto više nema tko financirati, rekao je Beljak. On smatra da jesu postojale i objektivne prepreke da Hrvatska bolje prođe s članstvom, ali da si je u najvećem dijelu Hrvatska sama kriva što nije bolje iskoristila šansu ulaska u EU.


– Na primjer, da je bilo više pameti mogli su se izbjeći dugotrajni pregovori oko ulaska u članstvo. Slovenija je na primjer imala samo malo bolju situaciju od Hrvatske, ali su oni u EU ušli još 2004. zajedno s većinom ostalih postkomunističkih zemalja. Ne možemo se stalno izvlačiti na rat, rekao je Beljak. Po njegovom mišljenju Hrvatska bi se trebala zauzimati da i ostale države bivše Jugoslavije što prije uđu u EU. Kada bi oni ušli u EU otvorilo bi se tržište gdje bi naši proizvodi mogli biti konkurentni. Ali suludi nacionalizam je protiv toga. A pravi je hrvatski interes što prije omogućiti da naši proizvodi uđu na ta tržišta. A u interesu nam je da se na istok pomakne granica EU i NATO-a kako bi prestali biti predziđe, rekao je Beljak.


Anka Mrak Taritaš: Nismo iskoristili naše znanje


Predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš također smatra da Hrvatska nije iskoristila potencijal vezan za sve pogodnosti oko ulaska u punopravno članstvo EU.– Ne samo da nismo iskoristili sredstva iz europskih fondova nego nismo iskoristili ni naše znanje i iskustvo koje posjedujemo da realiziramo neke projekte koje smo svakako mogli. Hrvatska mora konačno početi razmišljati i ponašati kao članica. Nismo više zemlja kandidat već punopravna članica EU. Moramo gledati što se događa u susjednim zemljama i u svemu aktivno sudjelovati. Svijet se mijenja iz dana u dan. Napreduju samo oni koji se brzo mijenjaju i prilagođavaju novim okolnostima. Oni koji su sporiji ostaju uvijek na začelju i sve više zaostaju. Moramo biti aktivni sudionici, smatra Mrak Taritaš. Dodaje da je ipak veliki optimist što se tiče hrvatske budućnosti u EU, te da bi konačno trebali staviti »pamet na hrpu«, odnosno napraviti kvalitetnu analizu onoga što se dosad događalo i izvući pouke iz pogrešaka koje smo napravili, smatra Mrak. Dodaje da Hrvatska više ne smije biti promatrač ili gledatelj iz zadnjeg reda kazališta koji samo promatra što se događa na pozornici grickajući kokice.


Arsen Bauk (SDP): Cijelo se vrijeme borimo za opstanak


– Sportskim rječnikom rečeno 2013. smo ušli iz druge u prvu ligu i cijelo se vrijeme sada borimo za opstanak. Nažalost nismo se uputili prema sredini tablice. Kako će se to nastaviti dalje vidjet ćemo. EU je i sama u određenim problemima, ali vjerujem da postoji dovoljno političke mudrosti i zrelosti da se oni riješe. Za mene ie jedan od problema i demokratski deficit europskih insititucija. Jer i Europski parlament i Europska komisija u ovom trenutku po mom mišljenju nemaju dovoljno jak demokratski legitimitet da bi EU funkcionirala bolje. Ali to ponekad ima za posljedicu njihovo zatvaranje samih u sebe. EU je zajednica država. Postoje uvijek rasprave o tome koliko ovlasti mora imati Europa, koliko države, a onda i koji su mehanizmi da Europa te svoje ovlasti nametne. Vidimo i da je pitanje migranata trenutni najveći izazov i da tu postoje iskakanje pojedinih čelnika država. Činjenica je da postoje velike razlike, ali dokle igramo u Ligi prvaka, odnosno u prvoj ligi još uvijek smo dio tog društva. I mislim da nam je tamo mjesto. U EU smo ušli u zadnji čas. Ne kakvog proširenja tako skoro neće biti. Mi smo ušli prije pet godina, a na vidiku nema nikakvog novog proširenja u skoroj budućnosti. Mi previše idealiziramo Europu, a sami o o sebi ponekad nemamo baš najbolje mišljenje. Svaka zemlja ima svoje političke i druge probleme. Mi smo još uvijek jednom nogom na brdovitom Balkanu i u socijalizmu mentalno tako da je to možda najveći problem. A za to treba vremena, smatra Arsen Bauk (SDP)



– Moglo bi nam se naime dogoditi da u jednom trenutku nemamo više novaca ni za kokice. Moramo biti aktivni. I naći neku svoju nišu u svemu tome. A mi je još nismo našli, rekla je Mrak Taritaš.


Darinko Kosor: Obični građani nisu osjetili pozitivne efekte


Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor rekao je da je Hrvatska ulaskom u punopravno članstvo EU dobila veliku šansu koju nije u cijelosti iskoristila.


– Najveći je problem u tome što obični građani nisu osjetili pozitivne efekte ulaska EU, a zbog toga jača euroskepticizam. Ali ono što smo propustili napraviti u prethodnih opet godina mogli bi nadoknaditi u sljedećem razdoblju. Naravni ako našu birokraciju podignemo na višu razinu. Ona je nažalost na niskoj razini. Takva je bila i za vrijeme vladavine HDZ-a i za vrijeme vladavine SDP-a. Ona naprosto nije u stanju zadovoljiti kriterije. I to ne samo kada su u pitanju sredstva iz europskih fondova. Ona naprosto nije osposobljena u razdoblju onih deset godina dok smo vodili pregovore o ulasku u punopravno članstvo EU. s druge srabe postoji primjer Poljske koja se za vrijeme pregovora itekako dobro pripremila. Zbog toga smo zemlja koja je povukla najmanju razinu u sredstava iz europskih fondova. A zanimljivo je da je od svih hrvatskih županija u povlačenju europskih sredstava najslabiji glavni grad Hrvatske, odnosno Zagreb, rekao je Kosor.


Gordan Maras: I moja Vlada je mogla više


Gordan Maras (SDP) rekao je da je rezime pet hrvatskih godina u EU to da su »građani sigurno očekivali više«, te da »raspoloženje u javnosti nije onakvo kakvo bi trebalo biti«. Odgovornost tu vidim prvenstveno u onima koji obnašaju vlast. Dijelom je i Vlada u kojoj sam ja bio možda mogla više približiti određene teme građanima. Ali pogotovo sada ovo nekorištenje sredstava koja su nam na raspolaganju sigurno doprinosi osjećaju da Hrvatska nema one koristi koje bi trebala imati. I sa druge strane tu je i problem demografija koji nas muč, odnosno odlazak ljudi iz Hrvatske u dijelove EU koji su im u ovom trenutku privlačniji nego što je to njihova zemlja. To nas stavlja u poziciju da razmislimo kako da Hrvatska bude bolja. Sigurno je da je EU kao koncept nešto što treba podržati i Hrvatska tu mora naći svoj prostor, smatra Maras.