Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
15. listopada 2019.
Val poskupljenja

ŠTO ČEKA DRŽAVA? Litra benzina opasno blizu 11 kuna, iako joj je stvarna cijena tek 4,62 kune

Ilustracija / Foto Vedran Karuza
Ilustracija / Foto Vedran Karuza
Autor:
Objavljeno: 17. travanj 2019. u 16:45 2019-04-17T16:45:07+02:00

Od prosječne jučerašnje cijene benzina, koja je iznosila 10,60 kuna, svega 4,62 kune otpada na troškove crpljenja i transporta sirove nafte, troškove rafinerijske prerade, transporta derivata i na maloprodajnu maržu. Preostali trošak od 5,98 kuna čisti je »harač« koji sebi uzima država

RIJEKA Cijene goriva od jučer su se opasno približile iznosu od 11 kuna za benzin i 10 kuna za dizel. Prosječna cijena benzina porasla je, prema podacima Ministarstva financija, s prošlotjedne 10,43 kune, na 10,60 kuna, dok je cijena dizela rasla s prosječnih 9,86 kuna na 9,91 kunu. Nezaustavljivi rast cijena goriva mogao bi, a vjerojatno i hoće, imati dalekosežne posljedice po životni standard građana i njihovu potrošnju (što će opet utjecati na prihode države od PDV-a), inflaciju, rast kamatnih stopa na kredite, no unatoč svemu tome, država koja uzima uvjerljivo najveći dio kolača od svake litre prodanog goriva, još uvijek nema namjeru intervenirati.

Cijene goriva divljaju, u Ministarstvu financija o mogućnosti smanjenja harača na gorivo zasad – šute. I ne samo da šute, nego uoči turističke sezone vjerojatno zadovoljno trljaju ruke jer što je viša cijena goriva, to je veći i prihod državnog proračuna po svakoj prodanoj litri.

Vozači su bankomat

Cijena benzina eurosuper 95 je od jučer varirala između 10,15 kuna i 10,66 kuna, dok litra eurosupera 100 stoji između 10,93 kune i 11,01 kune. Cijena eurodiesela kreće se između 9,7 kuna i 10,13 kuna. Rast cijene goriva izravna je posljedica rasta cijena sirove nafte na međunarodnom tržištu, no dok se naveliko analizira kretanje tih cijena, kao i odnos dolara i kune, cijene na mediteranskom tržištu i sve ono što utječe na konačnu cijenu goriva na benzinskim crpkama, te dok je glavno pitanje do koje će granice cijene dalje rasti, u drugom je planu da daleko najveći utjecaj na cijenu litre goriva ima država.

Udio davanja državi u maloprodajnoj cijeni goriva iznosi nevjerojatnih preko pedeset posto, što vozače čini jednim od najizdašnijih »bankomata« državnog proračuna.

Uzmimo za primjer prosječnu cijenu benzina od 10,60 kuna, pri čemu se prosjek odnosi na benzine eurosuper 95 i eurosuper 100. Od te cijene samo 4,62 kune predstavlja stvarna cijena benzina, koja uključuje crpljenje sirove nafte, njen transport do rafinerija, rafinerijsku preradu, transport do benzinskih crpki te maloprodajnu maržu, koja se, kada je riječ o gorivima, kreće između 10 i 12 posto od gore spomenute osnovne cijene, uz sve prateće troškove.

Preostalih 5,98 kuna od cijene benzina čini trošarina u iznosu od 3,86 kuna na koju se, kao šećer na kraju, zajedno s osnovnom cijenom, obračunava još i PDV od 25 posto.

Dvostruko oporezivanje

Ako se stvari svedu na osnove, nije ništa drugo doli dvostruko oporezivanje istog maloprodajnog proizvoda. I to po stopama kakvima jedva da se oporezuju i najluksuzniji proizvodi, što gorivo nikako nije niti bi smjelo biti. Trošarine i visoki porezi na goriva plaćaju se u svim europskim zemljama, no na zapadu je konačna cijena ipak u znatno većoj mjeri prilagođena životnom standardu građana, iako iz primjera Francuske vidimo da i tamošnji stanovnici itekako negoduju zbog (pre)skupog goriva.

A preskupo gorivo izravno će negativno utjecati na proračune građana, a dodatno i neizravno, kroz cijene praktički svega ostalog koje će sa stalnim poskupljenjima goriva neminovno rasti, posebno komunalija, hrane i robe široke potrošnje, na koje prosječni građanin Hrvatske već ionako razmjerno troši veći dio kućnog budžeta od gotovo svih stanovnika Europske unije. Prema ekonomskim analitičarima, rast cijena goriva predstavlja realnu opasnost za gospodarstvo, jer pored smanjene potrošnje kućanstava (na kojoj je dobar dio domaćeg gospodarstva baziran), uzrokuje i rast troškova u poslovanju, kao i povećanje kamatnih stopa te inflacije.

Kada se sve to zbroji, u konačnici bi značajne štete mogao pretrpjeti i državni proračun, čiji će kreatori iz Ministarstva financija posebno u idućih šest mjeseci, kada stotine tisuća vozača svojim automobilima dođu u Hrvatsku, možda zadovoljno zbrajati kratkoročne pluseve, no ukoliko cijena nafte i dalje bude rasla, a država ne bude reagirala, na kraju ćemo svi skupa biti u debelom minusu.

Ministarstvo energetike: Cijene uvijek rastu prije i tijekom ljeta

Upit o cijenama naftnih derivata, odnosno o mogućnosti da Vlada donese odluku o smanjenju nameta, uputili smo jučer Ministarstvu energetike i zaštite okoliša, zajedno s pitanjem ministru Ćoriću smatra li on da ta davanja treba smanjiti. Odgovor je bio – muko moja, prijeđi na drugoga, pa su nas uputili na Ministarstvo financija koje se jučer nije oglašavalo po pitanju mogućnosti smanjenja državnih nameta na gorivo.

– Cijene naftnih derivata u RH odražavaju kretanje cijena naftnih derivata na svjetskom i europskom tržištu, konkretno na tržištu Mediterana koje je naše referentno tržište što je preduvjet sigurne i pouzdane opskrbe naftom i naftnim derivatima. Osim o promjeni cijena naftnih derivata na tržištu Mediterana, cijene u Hrvatskoj ovise i o promjeni tečaja USD, a ne ovise direktno o kretanju cijena barela sirove nafte zbog toga što se cijene naftnih derivata mijenjaju i ovisno o stanju zaliha, sezoni, potražnji i geopolitičkoj situaciji.

Naftni derivati imaju cijene sezonskog karaktera, tako da svake godine prije i tijekom ljeta dolazi do povećanja cijena zbog veće potražnje. Osim toga, najveći broj distributera uvozi naftne derivate, stoji u odgovoru Ministarstva, uz uputu da se za cijenu goriva obratimo Ministarstvu financija.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.