Danas rasprava

SLOVENIJA NE ŽELI ODUSTATI Ogluši li se Europska komisija, ide tužba sudu u Luksemburgu

Denis Romac

Snimio Milivoj Mijošek / GLAS ISTRE

Snimio Milivoj Mijošek / GLAS ISTRE

Bez obzira na to kakva će biti odluka Europske komisije, a sve upućuje na zaključak da će se oglušiti na prijedlog Ljubljane, Slovenija je već donijela odluku – i bez potpore Europske komisije nastavit će postupak tužbe protiv Hrvatske pred Sudom u Luksemburgu 



Hrvatska će danas sudjelovati u usmenoj raspravi koja će se u Europskoj komisiji održati u povodu postupka što ga je Slovenija pokrenula protiv Hrvatske zbog nepoštovanja arbitražne odluke o granici. Bit će to prvo neposredno hrvatsko sudjelovanje u ovom postupku, odnosno onome što je od njega ostalo nakon hrvatskog »nepovratnog« napuštanja arbitraže u ljeto 2015. godine.


Iza zatvorenih vrata


Nakon što se Hrvatska 17. travnja i pismeno izjasnila o slovenskom pismu kojim Ljubljana predlaže pokretanje tužbe protiv Hrvatske pred Sudom Europske unije u Luksemburgu, u kojem se tvrdi da Hrvatska nepoštovanjem arbitražne odluke krši međunarodno i europsko pravo, danas će stručno izaslanstvo Hrvatske i usmeno iznijeti svoje argumente na ovu temu.


Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske pozivajući se na članak 259. Lisabonskog ugovora, koji omogućava državama članicama pokretanje postupka protiv druge članice, no prijedlog se najprije mora predstaviti Europskoj komisiji, koja se može – ali i ne mora – uključiti i sama preuzeti spor. Za svoju odluku Europska komisija ima tri mjeseca, što znači najkasnije u lipnju. Upravo u sklopu tog postupka predviđena je i mogućnost usmene rasprave, na koju Europska komisija, prije svoje odluke, poziva strane u sporu.




Hrvatska će zastupati stajališta koja se nalaze i u hrvatskom odgovoru na slovensku tužbu. Državna tajnica ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić, ključna osoba za odnose sa Slovenijom, uoči rasprave poručuje da Europska komisija »vrlo vjerojatno« neće pronaći nikakvog traga da je Hrvatska kršila europsko pravo.


Iako je sadržaj pisama Ljubljane i Zagreba povjerljiv, baš kao i cijeli postupak, pa i stručna rasprava koja će se održati iza zatvorenih vrata, stavovi izneseni u tim pismima nisu nepoznati.


Stanje nepromijenjeno


U Zagrebu rezolutno odbacuju slovensku tezu o hrvatskom kršenju međunarodnog i europskog prava, podsjećajući da je slovenska strana ta koja je u ovom slučaju odgovorna za kršenje međunarodnog prava, zbog čega je Hrvatska i napustila arbitražni postupak. Zato Hrvatska ne priznaje arbitražnu odluku, koja je rezultat je »kontaminiranog« i »kompromitiranog« postupka, obilježenog nezakonitim djelovanjem i lobiranjem slovenskog suca i agentice, što je arbitražnom postupku oduzelo vjerodostojnost.


Hrvatska smatra da u ovom slučaju nije došlo do povrede europskog prava od strane Hrvatske, kao i to da je, suprotno od onog što tvrdi Ljubljana, granica između dviju država ondje gdje je i bila, jer u međuvremenu nije došlo do nikakvih promjena na terenu.


Slovenija pak u svom predmetu protiv Hrvatske uvjerava da Hrvatska nepoštovanjem arbitražne odluke krši pravo EU-a, i to kršenjem načela pravne države, onemogućavanjem provedbe europskog prava i kršenjem schengenskih i zajedničkih ribolovnih prava i pravila.


U pismu, u čijem su pisanju pomogli strani stručnjaci koji su Sloveniju zastupali i u arbitražnom postupku, objašnjava se da Hrvatska krši europski pravni poredak i onemogućava Sloveniji da provede svoju suverenost na moru i u schengenskom prostoru.


Pogrešna poruka


Bez obzira na to kakva će biti odluka Europske komisije, a sve upućuje na zaključak da će se Komisija oglušiti na prijedlog Ljubljane, što je njezino pravo, Slovenija je već donijela odluku o tome kako će ustrajati na ovom postupku. To pak znači da će Ljubljana i bez potpore Europske komisije tužbom pred Sudom EU-a u Luksemburgu nastaviti postupak protiv Hrvatske. Što je također njezino pravo.


U Bruxellesu – a to znači u Berlinu i eventualno Parizu – smatraju da slovenska tužba šalje pogrešnu poruku zemljama koje žele postati članice EU-a, a imaju brojne neriješene bilateralne sporove. Europska komisija vjeruje da je arbitražni spor između Slovenije i Hrvatske političko, a ne pravno pitanje, što Ljubljana odbacuje. Zbog toga je ovaj slovenski predmet protiv Hrvatske pred Sudom EU-a najvjerojatnije osuđen na neuspjeh, s obzirom na to da je u povijesti EU-a od samo šest sličnih tužbi uspjela samo jedna, i to tužba Francuske protiv Velike Britanije zbog ribolova, koja je imala potporu Europske komisije. Od pet drugih tužbi tri su odbačene, u jednoj je pronađeno sporazumno rješenje, a u jednoj je tužiteljica odustala od tužbe. Europska komisija nudi Zagrebu i Ljubljani svoje posredovanje, spominjući nedavni spor Španjolske i Portugala u vezi s odlagalištem otpada kod nuklearne elektrane Almaraz, koji je riješen uz posredovanje predsjednika EK-a Jean-Claudea Junckera. Dok u Komisiji smatraju da je ovaj spor sličan arbitražnom sporu Zagreba i Ljubljane, slovenska strana to ne prihvaća, podsjećajući da u slučaju Almaraz nije bilo presude međunarodnog suda.


Nađite kompromis


Europska komisija očekuje od Zagreba i Ljubljane da u ovom slučaju postignu kompromis, koji bi trebao dovesti do implementacije arbitražne odluke, ali bilateralnim dogovorom dviju strana. Slovensko pokretanje postupka po članku 259. i ustrajavanje na tužbi protiv Hrvatske samo dodatno udaljava Ljubljanu i Zagreb od kompromisa. Iako su Ljubljani čak i iz Suda EU-a u Luksemburgu poručivali da arbitražni spor nema previše veze s pravom EU-a, slovenska strana ne odustaje od tužbe, koja sigurno vodi u radikalizaciju ovog spora.