Opširan govor

ŠEKS TVRDI ‘Istrage ratnih zločina u Vukovaru je pod pritiskom svijeta zaustavio sam – Tuđman’

Dražen Ciglenečki

Foto Jurica Galoić / PIXSELL

Foto Jurica Galoić / PIXSELL

Šeks je kazao da je prije mirne reintegracije Podunavlja 1998., po Tuđmanovom nalogu, broj kaznenih prijava podignutih za ratne zločine na području Vukovara i Slavonije s 1.500 sveo na samo 25



ZAGREB Središnji odbor HDZ-a usvojio je u petak u Karancu pitijski zaključak da, kako je izjavio premijer Andrej Plenković, treba pojačati intenzitet istraživanja i kaznenog progona ratnih zločina u Vukovaru i na Ovčari, ali i da su »neprihvatljivi pokušaji manipulacije skupom koji je najavio Ivan Penava te politizacije žrtve Vukovara«.


Da je vukovarski gradonačelnik Penava član Središnjeg odbora, sigurno bi bez ikakvog ustezanja digao ruku za ovakav stav. On je već na konferenciji za novinare na kojoj je najavio prosvjed 13. listopada inzistirao da on neće biti političan, kao da Penava nije političar nego gradonačelnik stručnjak.


»Borba za pravdu« 


Dakle, tako široko postavljen zaključak može biti prihvatljiv zaista svima u HDZ-u. No, on malo znači u kontekstu dvojbe – podržati Penavin skup ili ne. Na sjednici Središnjeg odbora samo je Stevo Culej izrijekom dao potporu Penavi.




– Naravno da podržavam prosvjed u Vukovaru. Ratni zločini su tema kojom se bavim već 15 godina. Bio sam na svim sličnim događanjima i ići ću uvijek kada je u pitanju potraga za nestalim braniteljima i civilima, kao i kažnjavanje onih koji su počinili ratne zločine. Ali, uvijek sam pritom oprezan da mi se netko u tome ne prikrpa, kako bi ostvario neke svoje političke ciljeve. Ovo je čista borba za pravdu. Živim u mjestu 20 kilometara od Vukovara i kako ne bih išao na skup na kojem će biti prisutni moji suborci i prijatelji – rekao je Culej za naš list.


Kako se može neslužbeno doznati, na prošlotjednoj sjednici Kluba zastupnika HDZ-a razumijevanje za Culejovu podršku prosvjedu imao je i sam predsjednik HDZ-a Andrej Plenković. On je tom prilikom navodno rekao da shvaća Culejovu osjetljivost kada je u pitanju procesuiranje ratnih zločina između ostalog i zbog toga jer su među žrtvama bili i pripadnici njegove obitelji. Naime, Culejov brat Josip ubijen je 2. svibnja 1991. zajedno s još 11 pripadnika MUP-a u Borovu Selu.


Bilo je i članova Središnjeg odbora koji se u Karancu nisu poput Culeja bezrezervno svrstali na stranu Penave, ali su, primjerice, Ivica Kostović i Miroslav Tuđman, brojnim argumentima inzistirali na nužnosti sankcioniranja počinitelja ratnih zločina i rješavanja problema nestalih osoba.


Govor u Karancu 


Zapažen je istup imao i Vladimir Šeks, koji je u opširnom govoru, neslužbeno doznajemo, oštro kritizirao sve koji podržavaju vukovarski prosvjed, pa i Ivana Miklenića, glavnog urednika Glasa koncila. Miklenić je u svom prošlotjednom uvodniku ocijenio da »nije bilo političke volje svih dosadašnjih 26 godina« da se pitanje ratnih zločina »stavi na dnevni red«. »Politika je stvorila stanje da ti zločini nisu procesuirani, da se u hrvatskoj i svjetskoj javnosti umjetno stvarala ravnoteža krivnje, premda u stvarnosti, po istini, o toj ravnoteži ni u kojem smislu ne može biti riječ«, napisao je Miklenić. Šeksa je posebno zaboljela ta njegova tvrdnja, pa je, doznajemo, na sjednici Središnjeg odbora HDZ-a rekao da je on kao javni tužitelj Hrvatske 1992. pokrenuo niz istraga o počiniteljima zločina u Domovinskom ratu, ali da je predsjednik Franjo Tuđman bio pod pritiskom međunarodne zajednice da se to ne radi.


Šeks je detaljno ispričao kako je u razdoblju prije mirne reintegracije Podunavlja 1998., po Tuđmanovom nalogu, u ulozi potpredsjednika Sabora broj kaznenih prijava podignutih za ratne zločine na području Vukovara i Slavonije s 1.500 sveo na samo 25.


Jučer Šeks nije htio dodatno komentirati svoj govor u Karancu.