Nakon Vladine odbijenice

ŠEF IDS-a BORIS MILETIĆ OGORČEN ‘Vlada je i formalno otvorila vrata netoleranciji i šovinizmu’

Tihana Tomičić

Odbijanjem našeg prijedloga, Vlada je poslala opasnu političku, ali i simboličku poruku, što je možda još žalosnije. Za naklonost radikalne desnice spremna je licitirati vrijednostima slobodne, antifašističke i demokratske Europe



IDS je zajedno s PGS-om i Listom za Rijeku pokrenuo inicijativu dopuna Kaznenog zakona po kojima bi se korištenje ustaškog pozdrava »Za dom spremni« i drugih fašističkih obilježja bio kažnjavan zatvorom. No, HDZ-ova Vlada je to odbila. Zato s predsjednikom IDS-a, Borisom Miletićem, razgovaramo o toj i drugim najaktualnijim temama.


Vlada je odbila dopunu Kaznenog zakona. Kako je točno izgledao vaš prijedlog i što ova odluka Vlade znači u političkom smislu?


– Naš klub zastupnika poslao je u Sabor prijedlog zakona kojim bi se zabranilo i konačno propisno kažnjavalo propagiranje nacističkog, fašističkog, a time i ustaškog režima. Svatko isticanje tih simbola i parola postalo bi kazneno djelo, čime bi mogli konačno zaustaviti normalizaciju fašizma u hrvatskom javnom prostoru.




Naša je intencija bila uvesti u hrvatski pravni sustav zakonske odredbe kakve već postoje ili su u zakonskoj proceduri u svim europskim zemljama koje imaju slično povijesno nasljeđe, poput Njemačke i Italije. Te su se zemlje, za razliku od nas, jasno odredile prema nacizmu i fašizmu.


Vlada je odbijanjem našeg prijedloga poslala opasnu političku, ali i simboličku poruku, što je možda još žalosnije. Oni su time formalizirali svoju politiku zatvaranja očiju i dali vjetar u leđa radikalnim pojedincima i skupinama. Za njih paradiranje u ustaškoj uniformi i veličanje simbola države koja je masovno ubijala ljude nije tako strašno da bi se trebalo oštro sankcionirati. Teško je razumjeti da netko može tako razmišljati. Ustaštvo je već rutinski prisutno u našem javnom prostoru, a Vlada je sad i formalno otvorila vrata afirmaciji netolerancije, nasilja i šovinizma.


Je li to rezultat pritiska ultradesne struje u HDZ-u i oko HDZ-a na premijera Plenkovića, ili čemu pripisujete takvu odluku Vlade? Sigurno je da Andrej Plenković osobno nije ni ekstremni desničar ni ustaša.


– Ponovit ću ono što neprestano naglašavam – jasna osuda fašističkih poredaka i njihovih simbola nije političko, nego civilizacijsko pitanje. Ako smo zemlja koja priznaje vrijednosti antifašističke Europe, onda oko toga nemamo što raspravljati. Oko toga mora postojati neki elementarni konsenzus. Svjetonazor gospodina Plenkovića sasvim je nebitan. Važno je kakve će odluke donositi kao predsjednik Vlade. Na žalost, Vlada je za naklonost radikalne desnice spremna licitirati vrijednostima slobodne, antifašističke i demokratske Europe.


Izbjeći politiziranje rasprave o Agrokoru 


Ipak, taj je prijedlog u saborskoj proceduri. Što očekujete od te rasprave? Bit će zanimljivo vidjeti kako će HDZ i desnica braniti stav da ne treba pooštriti kažnjavanje fašističkih ispada?


– Da, prijedlog je već uvršten u dnevni red ove sjednice. Ja očekujem da svi zastupnici koji su europski opredijeljeni podrže naš prijedlog. Pa antifašizam je u temeljima EU. Očekujem da svi oni koji to poštuju i streme europskoj Hrvatskoj, to podrže. Ne znam kako će HDZ-ovi zastupnici braniti svoj stav i stav Vlade. Teško. To je obrana neobranjivog.


Rekli ste da ćete o ovome obavijestiti Europski parlament i druge institucije – HDZ-ovci će vas opet optužiti da tužakate Hrvatsku.


– Budite sigurni da ova odluka Vlade nije prošla »ispod radara« međunarodne zajednice. Takve stvari ruše ugled naše zemlje i udaljavaju nas od razvijene Europe. Nimalo me ne brinu optužbe HDZ-a. Zanimljivo je, međutim, kako problematični postaju oni koji govore, a ne oni koji šute. A takvih je u našoj zemlji, na žalost, jako puno.


Kako doskočiti jačanju konzervativne revolucije u društvu i desnice općenito, čemu svjedočimo svaki put kad je na vlasti HDZ, vodio ga Karamarko ili Plenković? Ima li među njima uopće razlike?


– Razlika je samo u retorici i stilu, ali politika HDZ-a se praktički nije promijenila. Međutim, mislim da taj konzervativni stampedo neće polučiti velike rezultate zato jer građani Hrvatske neće dozvoliti da im se smanjuju građanska i ljudska prava. S druge strane, činjenica je da stranke lijevo-liberalnog spektra ne pružaju dovoljno glasan otpor. Bave se same sobom dok radikalni konzervativci jurišaju na sve stupove liberalne demokracije. Ponekad mi se čini da smo usamljeni u toj borbi protiv nazadnih, restriktivnih i ako hoćete, posve nehumanih inicijativa.


Kako komentirate situaciju oko Agrokora – podržali ste SDP-ove zahtjeve za opozivom Vlade, a kakav je točno stav IDS-a oko Agrokora, ugovora s Knighthead fondom te ulozi povjerenika Ramljaka, a s druge strane i prema Ivici Todoriću?


– Podržali smo osnivanje saborskog istražnog povjerenstva jer svi skupa imamo pravo doznati što se točno u toj kompaniji dogodilo, ali i zbog netransparentnog načina na koji se cijela priča oko Agrokora odigrala. Inzistiranje na istražnom povjerenstvu pokazalo se kao dobra odluka jer je cijeli niz informacija i dalje nedostupan. Previše je neodgovorenih pitanja koja ruše kredibilitet pojedinih ministara i cijele ove Vlade. Nevjerojatno je da se pojedini aranžmani, poput ugovora s Knighthead fondom otkrivaju samo pod velikim pritiskom javnosti.


Zastarjela praksa upravljanja 


Znamo da je Agrokor za Istru izuzetno važan, izuzetno prisutan, koje je rješenje za sadašnju situaciju? Vjerujete li dobre namjere ove Vlade i kako ocjenjujete njihove poteze? Činjenica je da su radna mjesta zasad sačuvana.


– Problem Agrokora je izuzetno složen i težak. Izvanredna uprava i Vlada moraju pod hitno prezentirati neki plan koji se tiče perspektive te kompanije. Ukratko, moramo znati što se zbivalo u prošlosti, ali još je važnije da znamo što će se događati sutra, da dobijemo akcijski plan i projekciju saniranja i razvoja kompanije od sad na dalje.


Na koji način bi trebalo funkcionirati istražno povjerenstvo u Saboru, ima li smisla pozivati Mesića i Manolića i zadirati u teme s početka 90-ih? Vidjeli smo kako je to  teklo.


– Saborsko istražno povjerenstvo može pomoći u utvrđivanju nečije političke odgovornosti, ali na DORH-u je da utvrdi kaznenu odgovornost pojedinaca. Ono što treba izbjeći je da se rasprava o Agrokoru bespotrebno ispolitizira, odnosno, da cijela priča postaje još jedan poligon za banalna i bezobrazna politička prepucavanja. Na žalost, koliko smo dosad imali prilike vidjeti saborska rasprava o Agrokoru uglavnom se svela upravo na to – na neodgovornu histeričnu galamu i vrlo primitivno, uzajamno vrijeđanje zastupnika. Taj primjer ogledalo je političke kulture u Hrvatskoj. Bojim se da u tom smislu ozbiljno nazadujemo. Odgovorna, kompetentna i pristojna politička rasprava u Hrvatskoj je postala prava rijetkost.


Ivan Jakovčić pozvao je ovih dana SDP da oko sebe okupi veliku lijevu koaliciju jer je to jedini način da se ikada pobijedi HDZ. Hoće li IDS slati službeni poziv na pregovore Bernardiću, ili je možda to već i učinio? Tko bi trebao biti u toj koaliciji i što bi ona značila? Praktički, IDS je spreman vratiti se savezu sa SDP-om, sad kad više nema Milanovića, je li tako?


– Naš zastupnik u Europskom parlamentu izjavio je da SDP, bez oporbenih stranaka, a posebice bez IDS-a, neće moći sastaviti Vladu. Slažem se s tom ocjenom, a povijest je pokazala da lijevo-liberalni blok može pobijediti samo ako se drži zajedno. No, svima je poznato kako IDS funkcionira. Mi u eventualnu koaliciju s nama vrijednosno bliskim strankama možemo ulaziti isključivo na programskoj osnovi i kad dobijemo čvrstu garanciju da će se realizirati ključne točke našeg programa. Nikakvih pregovora s SDP-om dosad nije bilo.


Nedavno se opet aktualiziralo pitanje autonomije Istre, nakon što su talijanske regije na referendumu zatražile povećanje svoje prava. Tada ste izjavili da je Hrvatskoj potrebna »promjena nazadnog i totalno neučinkovitog načina upravljanja državom«. O čemu je točno riječ? Što se može sada mijenjati? I bi li Istra trebala imati neki drugačiji status od ostalih u RH?


– Problem je u tome što i ova Vlada, kao i sve prethodne, nastavlja tromu i zastarjelu praksu centraliziranog upravljanja koja je Hrvatsku u proteklih 27 godina dovela tu gdje jest. Treba sagledati širu sliku te napraviti kompletno novu strukturu raspodjele novca i zaduženja između Zagreba i lokalnih vlasti. Podsjećam da građani Hrvatske čak 90 posto svojih potreba ostvaruju upravo na lokalnoj razini. S druge strane, prema postojećoj raspodjeli proračunskih sredstava, središnja država troši 90 posto proračuna i takva raspodjela nije niti održiva, niti poticajna, a pogotovo nije pravedna.


Drugim riječima, moramo u potpunosti promijeniti paradigmu jer je ova kojom se mi vodimo potpuno zastarjela i neučinkovita. Pri tom ne trebamo izmišljati toplu vodu nego samo pogledati primjere dobre prakse koji potvrđuju da je decentralizacija put gospodarskog rasta jer se na razini regionalne i lokalne samouprave projekti i programi puno brže realiziraju nego što to čini centralna država. Naime, ako pogledamo najrazvijenije europske zemlje vidjet ćemo da su one u pravilu zemlje s najvišim stupnjem decentralizacije, kao npr. Švedska ili Danska. To je ono što Istra traži.


Kako u tom kontekstu tumačite lex šerif?


– Kao još jedno razočaranje ove Vlade. O reformi lokalne samouprave govorilo se mnogo u prethodnim godinama. Očekivali smo puno više od Vlade, koja je u suštini promijenila samo način razrješenja nositelja izvršne i predstavničke vlasti. To je iz naše perspektive administrativna, a ne sadržajna odluka i njome se ništa neće promijeniti.