Dan osviještenosti o debljini

SABOR O PRETILOSTI: Hrvatska dobila svoj dan za razmišljanje o debljini

Hina

foto: Reuters

foto: Reuters

»Trebali bi svi zajedno poraditi na tome da se veći broj djece bavi masovnim amaterskim sportom, a ne samo vrhunskim sportom«, rekla je, pritom upozorivši na prepreke u bavljenju sportom u manjim ruralnim sredinama, te na otocima gdje nedostaje dvorana i kadrova.



ZAGREB – Prijedlog saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku da se 16. ožujka proglasi Hrvatskim danom osviještenosti o debljini podržali su u ponedjeljak i vladajući i oporba, pritom istaknuvši važnost unapređenja zdravlja, fizičke aktivnosti i sprječavanja bolesti povezanih s debljinom.


Proglašenjem Dana osviještenosti o debljini Hrvatska se pridružuje zemljama EU-a i svijeta koje su problem debljine shvatile kao ozbiljan javnozdravstveni problem, istaknula je u ime Odbora za zdravstvo Ines Strenja Linić (Most).


«U više od 95 posto slučajeva debljina je bolest stila života, odnosno bolest suvremene civilizacije. Samo u 1 do 2 posto bolesnika uzrokovano je nekontroliranim prekomjernim unosom hrane, a u manje od 5 posto bolesnika uzroci mogu biti genetske, endokrine ili metaboličke bolesti«, kazala je Strenja Linić, upozorivši na niz bolesti povezanih s debljinom, od povišene masnoće u krvi, šećerne bolesti do bolesti krvnih žila.




Zato posebnu pozornost, naglašava, treba posvetiti prevenciji, dijagnosticiranju i liječenju debljine, posebice u djece i adolescenata, jer se može očekivati da će baš zbog nje današnja djeca živjeti kraće. U svijetu ima više od 22 milijuna djece mlađe od pet godina s prekomjernom težinom, a Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će do 2050. polovica svjetskog stanovništva biti debela, upozorila je Mostova zastupnica.


Ono što je poražavajuće u Hrvatskoj, kazala je Ana Komparić Devčić (SDP), je što se samo 9 posto odraslih redovito bavi nekom sportskom aktivnošću, dok su podaci za djecu još poražavajući. »Trebali bi svi zajedno poraditi na tome da se veći broj djece bavi masovnim amaterskim sportom, a ne samo vrhunskim sportom«, rekla je, pritom upozorivši na prepreke u bavljenju sportom u manjim ruralnim sredinama, te na otocima gdje nedostaje dvorana i kadrova.


Ljubica Lukačić (HDZ) ukazala je na važnost zdrave prehrane, posebice u vrtićima i školama. « Što djeca zapravo ujutro jedu? Najčešće ništa, najčešće jedu tek kada dođu u školu i to onda obično jedu nešto popularno iz pekara, što sasvim sigurno nije zdravo«, kazala je. »Tjelesna aktivnost i zdrava prehrana dovesti će do toga da u Hrvatskoj imamo manji broj osoba koje imaju problem sa prekomjernom tjelesnom težinom«, dodala je Lukačić.


U rješavanje problema debljine, zaključuje Željko Jovanović (SDP), trebamo se uključiti svi, od vrtića preko osnovnih i srednjih škola, fakulteta, jedinica lokalne samouprave, sustava zdravstva, do političara koji svojim primjerom mogu utjecati na to da se u Hrvatskoj jede kvalitetnije.


Ivan Ćelić (HDZ) upozorio je na štetnost energetskih pića, predloživši uvođenje dodatnih poreza na ta pića ili zabranu konzumacije istih za maloljetnike, po uzoru na Litvu i Latviju.


U poslijepodnevnom dijelu sjednice zastupnici su raspravili i konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma između hrvatske Vlade i Kabineta ministara Ukrajine o suradnji u području sprečavanja katastrofa i uklanjanju njihovih posljedica , koji je potpisan u Kijevu 21. studenog 2016. godine.


Sabor sjednicu nastavlja u utorak.