NL arhiva
ZAGREB Hrvatska je u trećem tromjesečju ostvarila suficit tekućeg računa platne bilance u iznosu od 3,87 milijardi eura, što je 16,3 posto više nego u istom razdoblju lani, čemu su, usprkos većem manjku u robnoj razmjeni s inozemstvom, pridonijela pozitivna kretanja na računu usluga, posebice turizma koji je ostvario prihod od gotovo 6 milijardi eura, pokazuju najnoviji podaci HNB-a.
»U 2017. godini nastavio se bilježiti i dalje zamjetan višak na tekućem i kapitalnom računu. On je u trećem tromjesečju 2017. zamjetno porastao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ne samo zbog iznimno dobre turističke sezone, čija su kretanja privremeno nadjačala pogoršanje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, već i zbog nižeg manjka na računu primarnog dohotka povezanog sa situacijom u Agrokoru«, ističu analitičari Hrvatske narodne banke (HNB) u publikaciji »Makroekonomska kretanja i prognoze«.
Statistički podaci središnje banke pokazuju tako da je suficit tekućeg računa platne bilance u trećem tromjesečju ove godine iznosio 3,87 milijardi eura, što je 543,1 milijun eura ili 16,3 posto više nego u istom razdoblju lani.
Poboljšanju salda na računu usluga ponajviše pridonose putovanja odnosno prihodi od potrošnje stranih turista.
Po podacima HNB-a, prihodi od putovanja odnosno turizma u trećem su tromjesečju ove godine dosegnuli 5,99 milijardi eura, što je 533,2 milijuna eura ili 9,8 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.
Podaci za razdoblje od siječnja do kraja rujna ove godine pokazuju da su prihodi od stranih gostiju iznosili 8,72 milijarde eura, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje porast za 10,4 posto ili 822,3 milijuna eura.
Time je već u prva tri tromjesečja ove godine nadmašen ukupni prošlogodišnji prihod od turizma. Naime, u cijeloj 2016. godini je, prema podacima iz platne bilance, ostvaren prihod od stranih turista u iznosu od 8,63 milijarde eura.
Prema podacima HNB-a, pozitivna kretanja u trećem tromjesečju ove godine bilježe se i na računu primarnog i sekundarnog dohotka.
Tako je na računu primarnog dohotka ostvaren gotova upola manji deficit – u trećem tromjesečju ove godine manjak je iznosio 321,9 milijun eura, što je 47,6 posto manje nego u istom razdoblju lani.
To je, kako u komentaru navode analitičari HNB-a, najviše rezultat povoljnijeg salda dohodaka od izravnih ulaganja, pri čemu su s jedne strane smanjeni rashodi zbog pada dobiti banaka u stranom vlasništvu na temelju rezervacija za kredite vezane uz koncern Agrokor, dok su s druge strane rasli prihodi rezidenata od ulaganja u inozemstvo.
»Izuzevši saldo dohodaka od izravnih ulaganja, pozitivna kretanja na računu primarnog dohotka posljedica su i trenda rasta prihoda od naknada zaposlenima u inozemstvu te smanjenja negativnog salda dohodaka od portfeljnih i ostalih ulaganja. To je smanjenje rezultat manjih rashoda za kamate na inozemni dug, djelomice i zbog prestanka obračunavanja kamata na stari inozemni dug Agrokora (nastao do travnja 2017.)«, ističu iz središnje banke.
Na računu sekundarnog dohotka u trećem tromjesečju ove godine suficit je porastao za 25,2 posto, na 388,2 milijuna eura.
Po podacima središnje banke, višak na tekućem i kapitalnom računu u trećem tromjesečju 2017., promatraju li se kumulativna ostvarenja u posljednjih godinu dana, iznosio je 4,7 posto BDP-a (odnosno 3,7 posto BDP-a isključili li se učinak Agrokora na dobit banaka).