ZAGREB Hrvatskoj je potreban potpuni zaokret u sustavu rada, poručio je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) s tematske sjednice saborskog Odbora za rad organizirane povodom Međunarodnog praznika rada, 1. svibnja.»Tražimo potpuni zaokret«, veli Sever, odnosno postrožavanje agencijskog rada, povećanje minimalne i svih plaća, stavljanje pod nadzor radnog vremena što će dovesti do novog zapošljavanja. Ističe i kako studentski i učenički rad treba staviti pod stroži nadzor.  Državna tajnica u ministarstvu rada i mirovinskog sustava Katarina Ivanković Knežević ističe kako se zadnjih nekoliko mjeseci međuresorski radi na pitanju studentskog rada. Tako je u pripremi i projekt povezivanja svih studentskih centara s Poreznom upravom kako bi se mogao kontrolirati studentski rad, na kojem se prije dvije godine obrnulo oko milijardu kuna.Iako je intencija Odbora bila dovesti pred saborske zastupnike radnike koji rade, a ne primaju plaću, agencijske radnike, one koji rade na određeno vrijeme, radnike kojima poslodavac ne dozvoljava sindikalno organiziranje, naum im nije uspio.Takvi radnici nerado javno zbore tako da je uloga prezentera situacije pripala predstavnicima sindikata. No, niti saborski zastupnici nisu pokazali prevelik interes za temu, jedva ih se desetak okupilo na tematskoj sjednici. Rad na određeno prevladavajući je u trgovini, a Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine navodi kako ne zna niti jednog trgovca koji je proteklih godina zaposlen na neodređeno vrijeme s probnim rokom. Radnici na određeno su egzistencijalno ugroženi i ucjenjeni, lako se otpuštaju, nemaju pravo na otpremninu, a s ugovorima na određeno mogu raditi do mirovine, jer većina poslodavaca ima više tvrtki pa ih mogu seliti iz jedne u drugu. Stoga i ona ističe nužnost da država takav rad stavi na dnevni red i ograniči ga. I agencijski rad i rad na određeno (a trenutno 24 posto zaposlenih tako radi) su u porastu. I to od 2014. godine kada su ti instituti izmjenama Zakona o radu dodatno fleksibilizirani. Promjene, uz snažne proteste sindikata, pa i udruga civilnog društva proveo je Mirando Mrsić, tadašnji ministar rada. No, danas s pozicije oporbenog zastupnika i predsjednika Odbora za rad problematizira te pojave na tržištu rada. Sa studentima kao nelojalnoj konkurenciji zaposleni u Hrvatskom telekomu (HT) godinama su živjeli, no od izmjena ZOR-a studente sve više zamjenjuju agencijski radnici. »U HT-u je nekada bilo za dovoljstvo raditi«, veli Juko Cikojević, predsjednik Hrvatskog sindikata telekomunikacija (HST) podjećajući kako svake godine otkaze »bez kriterija« dobije 150 do 200 radnika. Njih zamjenjuju studenti, odnosno agencijski radnici.Tako je 2014. godine u HT-u radilo 6,5 tisuća zaposlenih, pri čemu i 160 agencijskih radnika, dok se na 1,1 tisući studentskih radnih mjesta izmjenjivalo i do dvije tisuće studenata. Godinu dana kasnije, dakle s punom primjenom izmijenjenog ZOR-a, broj zaposlenih je pao ispod četiri tisuće, broj agencijskih radnika je porastao na 930, a broj studentskih radnih mjesta je pao na 800. Tijekom prošle godine, pak, u firmi je bilo 3,7 tisuća zaposlenih, a kako veli Cikojević, broj agencijskih radnika kretao se od 1,2 do 1,5 tisuća, dok je studentskih radnih mjesta bilo 664. I, kako kaže Cikojevi, u HT-u roditelji i djedovi ostaju bez posla, da bi njihova djeca i unuci privremeno radili.