Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 0° 1
Sutra: 0° 0° 1
16. prosinca 2018.
Pritisak EK

REFORMA MIROVINSKOG SUSTAVA Vlada: 'U mirovinu ćete ići sa 67'; SDP: 'Dovoljno je raditi do 65. godine'

Prosječna hrvatska mirovina iznosi 2.345 kuna ili samo 38 posto od prosječne plaće  / Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Prosječna hrvatska mirovina iznosi 2.345 kuna ili samo 38 posto od prosječne plaće / Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Autor:
Objavljeno: 19. lipanj 2018. u 0:06 2018-06-19T00:06:00+02:00

Europska komisija potiče Vladu na novi korak u mirovinskoj reformi, jer nije posve zadovoljna učinkom Milanovićeve vlade koja je odlazak u mirovinu pomaknula na 67. godinu, s prijelaznim razdobljem do 2038. godine. Međutim, Bernardićev SDP se predomislio i tvrdi da je problem u tome što ljudi nemaju prilike raditi. Umjesto produljenja starosne dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina, Hrvatima bi trebalo produljiti radni vijek koji prosječno traje samo 31,5 godinu    

ZAGREB  Vlada priprema novu mirovinsku reformu koja bi zaposlenima trebala odgoditi odlazak u mirovinu i smanjiti povlastice za prijevremeno umirovljenje. Na to je potiče Europska komisija, tvrdeći da će hrvatski građani bez takve reforme spasti na još niže mirovine. Reforma bi trebala stupiti na snagu iduće godine, ali neke umirovljeničke udruge, sindikati i oporba već je osporavaju, karikirano govoreći da će ona radnike odvoditi »s posla na groblje«.

Pojačali pritisak

– Reforma mirovinskog sustava, koja će na sjednicu Vlade doći početkom rujna, potrebna je radi održivosti državnog proračuna, potvrdio je premijer Andrej Plenković prošlog tjedna na Dan poduzetnika. Upozorivši da problem mirovina »dugoročno guši« državni proračun, premijer je istaknuo da reforma istodobno ima cilj da »mirovine budu adekvatne«.
Nije nepoznato da je posljednju reformu mirovinskog sustava provela vlada Zorana Milanovića, također prema naputcima Europske komisije. Međutim, Komisija nije bila posve zadovoljna učinkom, pa je pojačala pritisak na Plenkovićevu vladu da ode korak dalje. Prošlog je tjedna u Zagrebu priredila skup na kojem su stručnjaci iz Komisije objasnili zašto je potrebno ubrzanje mirovinske reforme.

– Općenito, hrvatske mirovine manje su nego u ostalim državama članicama EU-u. No, najveća prijetnja nalazi se u budućnosti. Zbog starenja stanovništva, Hrvatska će izgubiti mogućnost zaštite starijih ljudi od siromaštva, upozorio je Ettore Marchetti iz Europske komisije, u ime Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost.
Hrvatske mirovine već sada su među najmanjima u Europskoj uniji, jer iznose prosječnih 2.345 kuna ili samo 38 posto od prosječne plaće. Više od polovine umirovljenika ima mirovine niže od prosjeka i socijalno su ugroženi. Ako se ništa ne promijeni, procjenjuje Komisija, prosječni Hrvat s punim radnim vijekom imat će za 40 godina mirovinu koja će biti još 16 posto niža od sadašnje. Budući da Hrvatska ima sve niži natalitet, u tom će razdoblju izgubiti oko 800 tisuća radnika, a udvostručit će broj ljudi starijih od 65 godina. Sadašnji prosječni radni staž umirovljenika u Hrvatskoj iznosi samo 30 godina i sedam mjeseci, pa Komisija već godinama Hrvatskoj kao lijek preporučuje da zaposleni  trebaju »dulje ostati na tržištu rada«, odnosno kasnije odlaziti u mirovinu.

Penalizacija

Zbog toga je Milanovićeva vlada dob za odlazak u starosnu mirovinu za muškarce i žene produljila na 67 godina, s time da se radni vijek produljuje postupno, korak po korak do 2038. godine. Ali Komisija misli da je to previše razvučeno, pa traži skraćenje prijelaznog roka na 2030. godinu. Plenkovićeva vlada, prema neslužbenim izvorima, planira taj rok »kompromisno« skratiti na 2033. godinu. Komisija traži i još oštrije kažnjavanje (penalizaciju) ljudi koji u mirovinu odlaze ranije. Trenutačno, visina mirovine za budućeg korisnika smanjuje se za  0,10 do 0,34 posto po svakom mjesecu prijevremenog umirovljenja.

PLANOVI

Produljenje radnog vijeka Hrvata, koji je među najkraćima u EU-u
 Ubrzanje odlaska u mirovinu sa 67 godina, za muškarce i žene. Prijelazni rok bi se skratio s 2038. na 2033. godinu
 Dodatna penalizacija ranijeg odlaska u mirovinu
Djelomično preispitivanje popisa profesija koje imaju pravo na beneficirani staž   
 Mogućnost zapošljavanja umirovljenika, uz zadržavanje penzije
 Povećanje mirovina sadašnjim umirovljenicima, koje iznose samo 38 posto od plaće

Da bi smanjila mirovinske troškove i produljila prosječni radni vijek, Vlada će djelomice smanjiti i mogućnosti za beneficirani radni staž. Preispitat će popis zanimanja koja imaju pravo na takav staž, a među njima spominju se vozači u javnom prijevozu, prema neslužbenim izvorima.

Širok otpor

Sve planirane restrikcije Vlada će primjenjivati na buduće umirovljenike, dok će sadašnjima nastojati mirovine popraviti. Naime, hrvatske penzije sve više zaostaju za plaćama, jer rastu po stopama koje su upola niže od rasta plaća. Još se ne zna koji će put Vlada izabrati za blago povećanje mirovina. Jedna je varijanta promjena formule prema kojoj se mirovine usklađuju s rastom plaća. Druga je mogućnost davanja dodatka umirovljenicima s najnižim mirovinama. Vlada najavljuje i mogućnost zapošljavanja umirovljenika, poput branitelja, tako da uz radno mjesto zadrže mirovinu.

Namjera Vlade da poboljša životni standard sadašnjih umirovljenika nailazi na odobravanje među starijim građanima, njihovim udrugama i političkim strankama. Međutim, nastavak mirovinske reforme na račun budućih umirovljenika nailazi na širok otpor, ponajprije zbog ubrzanja pomicanja dobi za odlazak u penziju na 67 godina. To podrazumijeva i pomicanje dobi za prijevremeno umirovljenje na 62 godine, za muškarce i žene.

Kratak radni vijek

Znakovito jest da je SDP pod vodstvom Davora Bernardića prošlog tjedna doveo u pitanje obvezu rada do 67 godina, koju je na scenu uvela Milanovićeva vlada dok je ministar rada i mirovinskog sustava bio Mirando Mrsić. Politički tajnik SDP-a Davorko Vidović ne slaže se s Europskom komisijom koja želi produljiti dob za odlazak u mirovinu, napominjući da SDP smatra da ne treba raditi dulje od 65. godine života.  

– Razlog nije samo taj što se u Hrvatskoj živi kraće od prosjeka EU-a, već i činjenica da Hrvatska ima i nešto što većina drugih zemalja EU-a nema, a to je jedna od najnižih stopa trajanja radnog vijeka. Dakle, imamo problem kako da nam ljudi uopće rade do 65. godine, pa nema nikakve potrebe inzistirati da rade do 67., jer kod nas samo 14 posto umirovljenika odlazi u mirovinu s punim stažom, kazao je Vidović na stranačkoj konferenciji za novinare prošloga tjedna. SDP se zalaže da se 31,5 godina prosječnog trajanja radnog vijeka produlji na barem 36 godina, ali tako da ljudi rade do 65. godine, izjavio je Vidović.

Ukidanje drugog stupa ugrozilo bi interese banaka

Matica i Sindikat hrvatskih umirovljenika početkom lipnja zatražili su ukidanje drugog stupa, odnosno njegovo pretvaranje u dobrovoljni stup mirovinskog osiguranja – kao prvi uvjet za pravu reformu. Isti zahtjev ističu Živi Zid, kao i zastupnik Ivan Lovrinović, predsjednik stranke Promijenimo Hrvatsku. Taj drugi stup nakon 2008. godine eliminirale su gotovo sve srednjoeuropske zemlje koje su ga uvele, jer su izračunale da je bio velik promašaj. Međutim, za vladajuću koaliciju u Hrvatskoj, pa i za SDP, drugi stup je tabu tema. Ukidanje drugog mirovinskog stupa, nema sumnje, ugrozilo bi interese banaka.

SDP se oštro usprotivio i dodatnoj penalizaciji ranijeg umirovljenja. Ljudi ranije odlaze u mirovinu najčešće zato što poslodavci starije radnike otpuštaju, smatrajući ih manje konkurentnima u znanju i vještinama od mlađih, tvrdi politički tajnik stranke.

– Dok ne povećamo kapacitet vještina, znanja, sposobnosti i dok ne počnemo puno više ulagati u to da ljudi ostanu što dulje u svijetu rada, ne bi bilo socijalno i ne bi imalo nikakvog smisla penalizirati ljude zato što su ih potjerali da idu ranije u mirovinu, poručio je Vidović.

Pogrešan pristup

Slično stajalište imaju i brojni drugi kritičari. Tvrde da Europska komisija i hrvatske vlade već godinama pogrešno pristupaju reformi mirovinskog sustava. One se ponašaju kao da Hrvati ne žele raditi, pa namjerno odlaze u mirovinu. Stoga im žele produljiti zakonsku dob za penziju i kažnjavati prijevremeni odlazak iz svijeta rada. Na taj način, vjeruju Komisija i hrvatske vlade, porasla bi i aktivnost Hrvata na tržištu rada. Oni su »pomiješali uzroke i posljedice«, kaže Jasna A. Petrović iz Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH).

Brojni hrvatski i inozemni stručnjaci smatraju da se problem velikih mirovinskih troškova i niskih penzija treba rješavati ponajprije poticanjem gospodarskog rasta i povećavanjem broja zaposlenih u zemlji. Svaki teret može se olakšati ako se ojačaju leđa koja ga nose. Međutim, Komisija i Vlada odabrale su suprotan, restriktivan pristup.

Nacionalna mirovina za 100.000 građana starijih od 65 godina

Vlada najavljuje i uvođenje nacionalne mirovine do 2020. godine za oko 100 tisuća građana starijih od 65 godina, koji nemaju drugih prihoda i nemaju dovoljno radnog staža, a koji su u Hrvatskoj živjeli barem 15 godina.

Osim toga, labavljenjem Zakona o radu i uvođenjem nesigurnih radnih mjesta prouzročile su i sve nesigurnije punjenje mirovinskog proračuna.    

– Kako će se prikupiti više novca u mirovinski fond, kad se čak 95 posto novozaposlenih zapošljava samo na određeno, ili posredstvom agencija. Takvi (prekarni) radnici obično su prijavljeni na minimalne plaće, pa je evazija plaćanja punih doprinosa u sivoj zoni. No, ova Vlada stimulira svojim mjerama atipične oblike rada, pa time zapravo slabi i javni mirovinski stup, tvrdi Petrović iz SUH-a.

Drugi stup

Vlada upozorava da je reforma potrebna zato što doprinosi za mirovine iz plaća zaposlenih pokrivaju samo 21 milijardu godišnjih izdataka države za isplatu penzija – za 1,2 milijuna njihovih korisnika u Hrvatskoj. Ostatak od 16 milijardi potrebnih kuna mora pokriti iz poreza. Međutim, kritičari upozoravaju da Vlada prešućuje činjenicu da je najveći izvor manjka u državnom mirovinskom proračunu (prvi stup) to što je 2002. uveden drugi stup mirovinskog osiguranja. Drugi stup svake godine iz državnog proračuna odnosi šest do sedam milijardi kuna na račune četiriju privatnih mirovinskih fondova u bankama.

Bila je to svojevrsna privatizacija dijela državnog mirovinskog osiguranja, koja je 2002. imala za cilj povećanje mirovina i postupno rasterećenje države od mirovinskih troškova. Međutim, do toga nije došlo. Mirovine iz drugog stupa manje su od očekivanja, a država ima sve veći deficit u mirovinskom proračunu. Pokazalo se da koristi od drugog stupa imaju isključivo banke, jer tako povećavaju svoje zarade.  

okvir

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka