Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 20° 1
Sutra: 22° 28° 1
19. rujna 2018.
O odnosima sa susjedima

Predsjednica se nada da Slovenija neće blokirati hrvatski ulazak u šengensku zonu

Snimio Sergej DRECHSLER
Snimio Sergej DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 10. rujan 2018. u 19:42 2018-09-10T19:42:10+02:00

»Mislim da je u interesu cijele Europske unije pa tako i Slovenije da Hrvatska što je moguće prije uđe u šengenski prostor radi svih ovih sigurnosnih ugroza s kojima se suočavamo, uključujući i ilegalne migracije«, naglasila je hrvatska predsjednica

ZAGREB Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović je rekla kako se nada da Slovenija neće blokirati hrvatski ulazak u šengensku zonu »samo zato da bi to iskoristila kao uteg na svojoj strani za rješavanje graničnog pitanja na način na koji Slovenija želi«.

»Hrvatska i Slovenija nisu jedine članice EU-a koje imaju bilateralna granična pitanja, ona postoje i među drugim članicama EU-a i »ne postavljaju se visoko na vrh agende, gotovo su zapravo i zaboravljena«, rekla je Grabar-Kitarović. »Držim da to granično pitanje jest pitanje koje moramo riješiti, ali koje ne definira naše odnose«.

Kazala je kako očekuje da će Hrvatska do kraja 2018. ispuniti sve kriterije za ulazak u šengenski prostor i istaknula je kako je Hrvatska postigla velike uspjehe u kontroli svoje granice, koja je i vanjska granica EU-a.

»Moram reći da je upravo naglasak na zaštiti vanjskih granica EU-a od posebne važnosti za Hrvatsku, jer dovršavamo pripreme za pristupanje šengenskom prostoru.

Očekujemo i radimo na tome da do kraja ove godine dovršimo sve pripreme, da ispunimo sve preostale tehničke uvjete za ulazak u šengenski prostor. Veselimo se i cijenimo potporu Austrije u tom smislu i nadamo se da će to biti realizirano u vremenu koje je pred nama, dakle do kraja 2018.«, rekla je.

»Mislim da je u interesu cijele Europske unije pa tako i Slovenije da Hrvatska što je moguće prije uđe u šengenski prostor radi svih ovih sigurnosnih ugroza s kojima se suočavamo, uključujući i ilegalne migracije«, naglasila je hrvatska predsjednica.

Posjetivši kako je je arbitražni postupak za Hrvatsku bespovratno kompromitiran zbog čega se iz njega i povukla, istaknula je da to ne znači da Hrvatska ne želi riješiti to pitanje.

»Želimo, iako ja držim da kad doista gledate stanje na terenu, nema neke posebne konsekvence, osim naravno za ljude koji žive uz granicu i kojima treba olakšati život«, istaknula je.

Grabar-Kitarović drži kako se dogovor može postići i kako se granična crta može definirati temeljem bilateralnog ugovora.

Kazala je kako ne može predvidjeti što će nova slovenska vlada učiniti te izrazila nadu da »neće biti nikakvih arbitrarnih, svojevoljnih postupaka samo zato da bi se postigla neka prednost... ili da bi se druga država, odnosno Hrvatska, prisilila na postizanje rješenja koje nije rezultat međusobnog dogovora i kompromisa«.

»Austrija je uvijek smatrala da bi arbitraža bila svrsishodno rješenje za ovo pitanje i smatramo da bi na temelju arbitražnog postupka uskoro mogli doći do suglasnosti Hrvatske i Slovenije«, rekao je Van der Ballen.

Grabar-Kitarović i Van der Bellen podržali su članstvo zemalja JI Europe u EU jer je to u interesu cijelog tog prostora i cijele Unije te preduvjet za mir, stabilnost i prosperitet tog područja.

Hrvatska je predsjednica rekla kako Hrvatska i Austrija podupiru pristupanje hrvatskih susjednih država Europskoj uniji, uz uvjet ispunjenja svih uvjeta za članstvo.
Pitanje rješavanja granica nije bio kriterij za članstvo u vrijeme hrvatskog pristupanja, a sada je postalo dijelom formalnog kriterija za ulazak u članstvo i uključeno je u strategiju pristupanja zapadnog Balkana, kazala je.

»Prije svega bi trebalo razriješiti sve bilateralne sukobe prije pristupanja Europskoj uniji«, rekao je austrijski predsjednik.

Centar za migrante u Velikoj Kladuši

Osvrnuvši se na planove o uspostavi privremenog centra za smještaj ilegalnih migranata u Velikoj Kladuši u susjednoj BiH, predsjednica smatra da bi gradnja jednog velikog centra ne samo utjecala na lokalnu situaciju nego bi i »napravila daljnji pritisak na granice Hrvatske, na granice EU-a kada je riječ o ilegalnim migracijama«.

Vlasti u BiH odlučile su sredinom kolovoza, unatoč protivljenju lokalnih vlasti, uspostaviti veliki centar za prihvat migranata u Velikoj Kladuši. Predsjednica, kao i Europska komisija primili su apel u kojemu se traži da se ne gradi veliki migrantski centar već da se migranti disperziraju kroz nekoliko centara u raznim dijelovima BiH. Grabar-Kitarović smatra kako se ne radi o ksenofobiji već o strahu od destabilizacije lokalne situacije i porasta kriminala.

Izvrsni odnosi Hrvatske i Austrije

Alexander Van der Bellen i Grabar-Kitarović rekli su da su zadovoljni bilateralnim odnosima dviju zemalja.

»Naši odnosi nisu samo dobri, nego izvrsni, obilježeni uzajamnim poštovanjem, prijateljstvom i uvažavanjem«, rekao je Van der Bellen, dodavši kako Hrvatska i Austrija imaju brojne zajedničke interese.

U pogledu ekonomskih odnosa dviju zemalja, Grabar-Kitarović je kazala kako je Austrija drugi najveći ulagač u Hrvatskoj i jedan od najvažnijih gospodarskih partnera, čega se dotaknuo i Van der Bellen.

Rekao je kako su austrijske tvrtke stvorile u Hrvatskoj oko pedesetak tisuća radnih mjesta, a austrijski ulagači ostaju u Hrvatskoj, kako bi »s vama postigli uspjeh« .
Grabar-Kitarović je govorila o suradnji s Austrijom u energetskom sektoru, u kontekstu čega je važna Inicijativa triju mora.

»Jedna od iznimno bitnih tema između Hrvatske i Austrije je i suradnja u energetskom sektoru. To je jedna od okosnica, jedan od tri stupa Inicijative triju mora«, rekla je.

Dodala je kako je LNG terminal na Krku »jedan od naših glavnih strateških prioriteta«, a cilj je Hrvatske uspostava energetske sigurnosti i »diverzifikacija izvora energije i ruta«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka