Poražavajuće ankete: GLAS i Neovisni za Hrvatsku već su osuđeni na propast?

Anka Mrak Taritaš / Snimio Denis LOVROVIĆ

Politički analitičar Višeslav Raos je skeptičan kad se govori o budućnosti stranaka koje vode Bruna Esih i Anka Mrak Taritaš. Oni ističu da su organizacijski u povojima te da su tek počeli raditi

ZAGREB Jednima je rejting tri mjeseca nakon osnivanja 1,2 posto. Za druge treba i još veće povećalo – oni su u dva mjeseca otkad su u anketama dobacili do pola postotnog boda (0,5 posto). Radi se o prosječnim anketnim rejtinzima (po istraživanjima Crobarometar i CRO demoskop) dva najveća ovogodišnja hrvatska politička projekta, stranke Neovisni za Hrvatsku (NzH) koju su pokrenuli Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, te stranke GLAS koju su osnovali nezadovoljnici iz HNS-a. Jesu li, stoga, te stranke već osuđene na propast, a da nisu pošteno ni zaživjele?

Prvaci obiju stranaka će se u razgovoru za naš list pozvati na činjenicu da su organizacijski još u povojima i da su s pravim radom tek krenuli. Na prvi pogled im donekle za pravo daju nekadašnje anketne brojke ORaH-a i Mosta. Ni jedni ni drugi nisu nakon prvih nekoliko mjeseci rada imali spektakularne rezultate.

Bivša stranka Mirele Holy je nakon prva tri mjeseca imala prosječan rejting od 3,7 posto. To je bilo u veljači 2014. godine, krajem koje su narasli do 17-18 posto i po jednoj od anketa u jednom trenutku prestigli čak i SDP. Samo da bi se u izbornoj godini spustili ispod praga i propali na izborima.

Most je imao drugačiji put. U rujnu 2015., samo dva mjeseca pred izbore, bili su na 2,6 posto. A onda su eksplodirali, 8. studenog 2015. na biralištima dobili preko 13 posto glasova i osvojili 19 mandata u Saboru. Ostalo je povijest.

Liberali i ekonomija

Opet, s druge strane, i 3,7 posto (ORaH) i 2,7 posto (Most) je nekoliko puta više od trenutnih rejtinga NzH i GLAS-a.Politički analitičar Višeslav Raos je skeptičan kad se govori o budućnosti ovih stranaka. Prognozira, doduše, da bi možda NzH mogao otkinuti jedan mandat na prvim sljedećim redovnim izborima, onima za Europski parlament u svibnju 2019. »Radi se o tome da na izborima za EP ljudi glasaju za svoju prvu političku preferenciju«, objašnjava Raos, stoga bi se moglo dogoditi da ova stranka dobije glasove onih kojima je HDZ premalo desno. Na parlamentarnim izborima, međutim, vrlo teško. »Dio birača koji je desniji od glavne struje HDZ-a se ipak kad dođe vrijeme ponaša se racionalno i ne želi baciti svoj glas «, kaže Raos. Što se tiče GLAS-a, ključna riječ za njega je opet – teško.

»Postoji veliki broj ljudi koji se izjašnjavaju kao liberali, no stvari se mijenjaju čim dođemo do ekonomskog liberalizma«, veli Raos koji smatra da bi s platformom ekonomskog liberalizma ekipa Anke Mrak Taritaš teško dobila širu podršku. Ukoliko bi se, pak, orijentirali samo na građanska i ljudska prava, opet je pitanje koliko i tu postoji prostora za neku novu političku stranku. Raos, međutim, upućuje na potencijalno perspektivnu suradnju GLAS-a sa strankom Pametno (u rujnu po Crobarometru na 1,6 posto) s kojom dijele dosta zajedničkih točaka, a te kontakte najavila je i Mrak Taritaš.

Nezavisni za HrvatskuSrpanj 2017.: 1,2%Kolovoz 2017.: 1,7%Rujan 2017.: 1,2% GLASKolovoz 2017.: 0,7%Rujan 2017.: 0,5% ORaHProsinac 2013.: 2,2%Siječanj 2014.: 2,4%Veljača 2014.: 3,7% MostSvibanj 2015.: 2,7%Lipanj 2015.: 3,2%Srpanj 2015.: 2,7%

Moralna panika

Mrak Taritaš ima vrlo zanimljivu poruku za one koji bi mogli izvući deblji kraj u okršajima u SDP-u:

»Naša vrata su otvorena svima onima koji su za pristojnu građansku opciju, koji žele da Hrvatska ima priliku biti drugačija, da bude zemlja u kojoj tema nisu ploče i ustaški pozdravi, nego smanjenje poreza i rast gospodarstva«. U pogledu rejtinga GLAS-a Mrak Taritaš ukazuje da su praktički tek u ovom mjesecu kao stranka krenuli s pravim radom. Registrirani su krajem srpnja, kolovoz su pojeli godišnji odmori… Politički tajnik Neovisnih za Hrvatsku, Zlatko Hasanbegović kaže kako oni rezultate anketa primaju na znanje, ali ih ne doživljavaju kao prvorazredan problem.

»Svatko želi što bolje izgledati u anketama, ali u krajnoj liniji su najvažniji izborni rezultati«, kaže Hasanbegović, te ukazuje i na niz metodoloških problema, prije svih činjenicu da se ankete ne rade po izbornim jedinicama. »Poznato je i da anketirani imaju otklon od izjašnjavanja za skupine koje su proskribirane u javnosti«, kaže politički tajnik NzH, zaključivši: »Ako su ankete točne, nije mi jasno zašto su toliko mediji fokusirani na nas i na mene osobno. Na osnovu ovih brojki može se zaključiti da naši politički protivnici mogu biti mirni i da nema potreba za stvaranjem moralne panike i klime opasnosti oko našeg djelovanja«.