Opsežno i (pre)općenito

Popis lijepih želja: Izdvojili smo najbitnije detalje programa kojeg će danas predstaviti Plenković

Portal Novilist.hr

foto Borna Filic/PIXSELL

foto Borna Filic/PIXSELL

Plenković u svojem programu izdvaja četiri temeljna cilja Vlade do 2020. godine. To su - ostvarivanje stabilnog i trajnog gospodarskog rasta, stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, zaustavljanje iseljavanja i demografska obnova te društvena pravednost i solidarnost



Za razliku od Powerpoint prezentacije koju je prilikom predstavljanja svoje Vlade zastupnicima predstavio Tihomir Orešković, program koji će danas u Saboru iznijeti Andrej Plenković podosta je opširniji dokument. 


Na njegovih 46 stranica gusto pisanog teksta nema motivatorskih parola poput one Oreškovićeve “Ako ne sada, kada? Ako ne mi, tko?”. No teško je oteti se dojmu da i ono o čemu će danas govoriti Plenković ne predstavlja puno više od općenitog popisa lijepih želja za budućnost i razvoj Hrvatske, dok je u svemu ipak vrlo malo konkretnih mehanizama i prijedloga kako doći do željenih ciljeva.


Plenković u svojem programu izdvaja četiri temeljna cilja Vlade do 2020. godine. To su – ostvarivanje stabilnog i trajnog gospodarskog rasta, stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, zaustavljanje iseljavanja i demografska obnova te društvena pravednost i solidarnost.




Razvoj gospodarstva u svojem mandatu Vlada će, pak, kako se najavljuje u Programu, temeljiti u pet pravaca.


Razvoj poduzetništva


Prvi je provođenje cjelovite porezne reforme i olakšavanje uvjeta poslovanja poduzetnicima i ulagačima.


Nakon sveobuhvatne analize poreznog sustava, koja je izrađena u suradnji sa stručnjacima, Vlada će predstaviti prijedloge promjena u poreznom sustavu. Porezni sustav proteklih godina bio je podložan brojnim izmjenama što dovodi do nesigurnosti i odbija ulaganja. Cjelovita reforma stoga je usmjerena na pojednostavljenje i dugoročnu stabilnost poreznog sustava, ali i na porezno rasterećenje koje će ovisiti o fiskalnim mogućnostima. Kroz daljnje smanjenje neporeznih davanja dodatno će se rasteretiti građane, poduzetnike i obrtnike, a mjerama koje se odnose na poslovno okruženje pojednostavit će se postojeći regulatorni zahtjevi, smanjiti troškovi uklanjanjem prepreka ulasku u pojedine sektore, te će se spriječiti uvođenje novih administrativnih opterećenja. Svim navedenim mjerama Vlada će stvoriti poticajno okruženje i vratiti povjerenje domaćih i inozemnih ulagača te Hrvatsku učiniti poželjnom destinacijom za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje. Neaktivna državna imovina bit će stavljena u funkciju gospodarstva.


Drugo, konkretnim mjerama Vlada će ulagati u generatore rasta.


Identificirane su djelatnosti s najvećim potencijalom rasta na koje će se Vlada posebno usmjeriti. Jedan od najvećih potencijala rasta ima poljoprivreda i zato će neiskorištene poljoprivredne površine biti stavljene u funkciju prema jasno utvrđenim kriterijima. Veliki je prostor za rast i u turizmu u kojem se prihodi mogu udvostručiti ulaganjem u smještajne kapacitete, širenjem ponude i produljenjem sezone. Industrija je također godinama zanemarivana unatoč potencijalu za rast koji imaju mnoge njezine grane. Vlada će osobito poticati hrvatske izvoznike koji daju veliki doprinos gospodarskom razvoju zemlje. Hrvatski model gospodarskog rasta uz investicije treba se bazirati na izvozu. Ključno je raditi na dizanju konkurentnosti u svim sektorima.


Treće, Vlada će poduzimati mjere u cilju povećanja učinkovitosti institucija.


To uključuje pojednostavljenje pravila i ubrzanje rada administracije i sudova. Digitalizacija svih procesa, e-usluge, povezivanje svih tijela državne uprave, a kako bi građani i poduzetnici dobili brzu i kvalitetnu uslugu bit će u fokusu djelovanja Vlade. Cilj je uspostaviti jedinstven način komunikacije s tijelima državne uprave. Svatko će u bilo kojem trenutku putem interneta moći vidjeti u kojoj je fazi rješavanja njegov predmet. Vlada će djelovati u smjeru jačanja neovisnosti pravosuđa, povećanja pravne sigurnosti i učinkovitosti pravosudnog sustava. Skratit će se trajanje sudskih postupaka i smanjiti broj neriješenih predmeta rasterećivanjem sudova prenošenjem ovlasti na druga tijela.


Četvrto, Vlada će nastaviti jačati održivost javnih financija jer je stabilnost javnih financija temelj trajnog ekonomskog rasta, ali i ukupne ekonomske stabilnosti.


To znači daljnje smanjivanje proračunskog deficita koje će rezultirati u snižavanju udjela duga u BDP-u i općenito omogućiti smanjivanje troška kamata koje danas proračun plaća na javni dug. Na ovaj način Hrvatska će izaći iz procedure prekomjernog deficita, ali i nastaviti voditi održivu, razumnu i uravnoteženu fiskalnu politiku koja će osigurati trajno smanjivanje tereta duga i povratak kreditnog rejtinga na razinu investicijskog. Unaprjeđivanje uspješnosti korištenja Europskih strukturnih i investicijskih fondova trajna je zadaća Vlade i svih državnih institucija. Na isti način trajna je zadaća svih državnih institucija da pripremaju projekte, koriste i promoviraju sve druge europske izvore financiranja, uključujući i Europski fond za strateška ulaganja. Cilj je Vlade do 2020. imati uravnotežen proračun opće države, a javni dug smanjiti za 10 postotnih bodova.


Peto, Vlada će provesti reformu obrazovnog sustava.


Hrvatskoj je potreban obrazovni sustav koji će mladima omogućiti učenje, razmišljanje i prilagođavanje stalnim promjenama i novim okolnostima. Obrazovni sustav te istraživanje i znanost bit će slobodni i otvoreni, a razvijat će se u povezanosti s gospodarstvom. Vlada će provoditi sustavne mjere kako bi povećala ukupnu konkurentnost, a posebno unaprijedila područje inovacija.


Demografska obnova


Izdvojili smo još neke detalje iz Programa Vlade za period od 2016. do 2020. godine.


U dijelu koji se odnosi na veće zapošljavanje mladih, Vlada najavljuje redefiniranje mjere „stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa“ i razvoj novih prilagođenih mjera, bespovratna sredstva i povoljne kredite do 350.000 kuna za pokretanje vlastitogposla.

Vezano za demografsku obnovu, najavljuju se još nedefinirane izmjene u naknadi za novorođeno dijete i naknadi za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta, dječjem doplatku, pravima i statusu roditelja-odgajatelja u obitelji s četvero i više djece, uz osiguranje minimalnog i podizanje postojećega životnog standarda.


Vlada najavljuje i reformu izbornog sustava. U Programu stoji kako će se pristupiti temeljitoj analizi postojećeg izbornog sustava kako bi se ispravili njegovi nedostaci, neusklađenosti između Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i Zakona o izbornim jedinicama, te prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama.


O PDV-u skoro ništa


U više navrata pisalo se kako je PDV jedna od glavnih točki prijepora između HDZ-a i Mosta. HDZ je u kampanji najavljivao sigurno smanjenje opće stope PDV-a na 22 posto do kraja mandata. No u programu se PDV spominje na samo dva mjesta i to vrlo općenito;


Reformom poreznog sustava bit će obuhvaćeni porez na dobit, porez na dohodak, doprinosi, porez na dodanu vrijednost, porez na promet nekretnina i imovinski porezi.


– Vlada će osigurati učinkovit financijski sustav za poljoprivredu, smanjenje PDV-a na dobra koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji…


U resoru zdravstva, Plenkovićeva Vlada najavljuje ukidanje listi čekanja za žurne preglede, te ograničavanje vremena čekanja na maksimalno 6 mjeseci za one kojima pretraga ili zahvat nisu hitni. To se kani postići nabavkom nove opreme, povećanjem iskoristivosti opreme te ravnomjernom raspoređenošću diljem države.


Vlada najavljuje i porast mirovina za pet posto do kraja mandata, uvođenje nacionalne mirovine i omogućavanje dobrovoljnog ostanka na tržištu rada i nakon 65. godine.


Medijska strategija


Vezano za problematiku branitelja, najavljuje se, uz ostalo, proglašavanje Vukovara područjem posebnoga pijeteta prema žrtvama, te donošenje Jedinstvenoga zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.


Plenkovićeva Vlada se u svojem programu bavi i medijima, najavljujući kao ciljeve medijsku politiku koja potiče pluralizam, profesionalnost i raznolikost medija uz poštivanje medijskih sloboda, donošenje Medijske strategije, neovisnost i veću kvalitetu medijskog sustava, donošenje novog Zakona o HINA-i izmjene Zakona o HRT-u, pri čemu se spominje i postupno smanjenje pristojbe. Pitanje financiranja neprofitnih medija koje je obilježilo mandat ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, u dokumentu se ne spominje.