RIJEKA – Savjetuj, educiraj pa tek onda penaliziraj… Tako je nekako zvučalo ono što su ugostitelji prošle jeseni slušali na sastanku u Zagrebu na kojem je bilo riječi o postupanju inspektora u nadzoru nad ugostiteljskim objektima. Priče o tome da se nekoga kazni s 20 ili 30 tisuća kuna jer mu je u blagajni pronađeno pet kuna viška, činile su se stvar prošlosti.

Politici su puna usta toga da poduzetništvo treba razvijati i poticati jer, eto, cijela država živi od njega, međutim, sve je to daleko od stanja na terenu. Pokazao je to nedavni primjer malog istarskog hotelijera koje je kažnjen zbog 23 kune viška koje je njegov konobar u tom trenutku imao u novčaniku, a na praksu nadzora osvrnuli su se i ugostitelji, njih oko 250, okupljeni u Udrugu ugostitelja Kvarnera i Istre, i to u otvorenom pismu Poreznoj upravi, odnosno njenom ravnatelju Božidaru Kutleši.

Vedran Jakominić, predsjednik Udruge, pojasnio je kako je pritisak stalno velik, međutim, ugostitelji iz straha od odmazde ili svjesni da se ništa neće promijeniti, o tome javno ne govore. Ili vrlo rijetko.

– Rekao bih da su ljudi skupili hrabrost te da se zadnje vrijeme ipak vidi da se stvari mogu pomaknuti s mjesta. Naime, mi tražimo od Porezne uprave da nam doista pomogne i savjetuje nas kako bismo mogli raditi u skladu sa zakonima, kazao je Jakominić.

Proizvoljno kažnjavanje

Naime, na sastanku u sjedištu Porezne uprave krajem listopada prošle godine postavljeno je pitanje nesrazmjernog postupanja u poslovima inspekcijskog nadzora, na što nam je ugostiteljima dana garancija da se minimalna odstupanja neće kažnjavati, te da su svim djelatnicima Porezne dane jasne upute o postupanju.

Argumentacija ugostitelja je bila da je temeljem članaka 192. i 193. Općeg poreznog zakona otvoren prostor za nesrazmjerno i proizvoljno kažnjavanje poduzetnika. Ističu, naime, da manja odstupanja u stanju gotovine ne smiju biti osnova za kažnjavanje, već samo indicija za detaljniju analitiku izdavanja računa, budući da je u radu s gotovinom nenamjerna pogreška izuzetno prisutna.

– Nemoguće je da u svakom trenutku stanje blagajne bude nula, pogotovo u špici. Ti iznosi od desetak ili nekoliko desetaka kuna, u pravilu su nenamjerna greška i ne mogu biti osnova za kažnjavanje. Pogotovo ne za kazne od 30-ak tisuća kuna.

U Italiji je, primjerice, odnos kazne i prekršaja jedan naprama deset, a kod nas jedan naprama tisuću. S time da stanje u blagajni u Italiji nije osnova kažnjavanja, već izdavanje računa.

Stoga u dopisu molimo za savjet kako bi represivne mjere uz samo financijsko kažnjavanje mogle prestati biti toliko ponižavajuće za nas koji svaki dan pokušavamo kroz svoje poduzetničke poduhvate obogatiti ekonomsku sliku naše zemlje, te da se iz zapisnika hitno ukloni gruba uvreda i omalovažavanje domaćih poduzetnika koji su imali lošu sreću da ih je porezni sustav odabrao izdvojiti i kazniti zbog potpuno neizbježne činjenice da stanje u novčaniku ponekada naprosto – potpuno nenamjerno – nije savršeno.

Čak i statistika, da bi imala 95 posto sigurnosti, traži primjenu statističkih metoda te se računaju uzorci, dakle veći broj provjera novčanika, i standardna greška, odnosno dozvoljeno statističko odstupanje, dodao je predsjednik Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre.

Ponižavajuća formulacija

Ugostitelji su se, naime, osvrnuli na nevjerojatnu formulaciju zapisnika u takvim situacijama, a koji je očito nacionalno unificiran. Naime, u zapisnicima se navodi da je manjak od 48 kuna u jednom slučaju, ili 23, odnosno 30 kuna u drugim slučajevima, »počinjenje djela prekršaja iznimne i očite društvene opasnosti kojim se izravno podriva stabilnost i temeljni smisao uređenja poreznog sustava s izravnim društveno štetnim konzekvencama za stabilnost ukupnog poreznog sustava Republike Hrvatske«. Što je, ističu ugostitelji, krajnje ponižavajuće.

Inače, koliko smo uspjeli doznati, izgleda da najave o tome da će se kod nadzora naprije ukazati na prekršaj, a ako se on ne otkloni, ići na penalizaciju, ostaju na – najavama. Na terenu, pak, situacija je takva da, reći će neki, u krajnjem slučaju kažnjavanje može prijeći u svojevrstan »reket« i ima svrhu samo punjenja državne blagajne.

Drugi će reći kako je kod nadzora stanja kase vrlo škakljivo ulaziti u to je li nešto slučajno ili ne, kao i da se nadozornici samo revnosno drže slova zakona. Međutim, ako tih pet kuna viška ili manjka u kasi dovode u tako veliku nesigurnost kako će nadzor postupiti, odnosno ako otvara mogućnost od toga da se prođe »lišo« do toga da treba platiti samo za jedan manjak od 20-ak kuna kaznu od 30 tisuća kuna, a sutra ponovo moguće isto toliko, stvari očito nisu dovoljno jasne i posložene.

A Hrvatskoj 20 posto BDP-a počiva na turizmu kojemu je ugostiteljski dio jedna od ključnih sastavnica.

Porezni zakon ne pozna presumpciju nedužnosti

U svom dopisu Poreznoj ugostitelji su također ukazali na činjenicu da Kazneni zakon u najtežim slučajevima poznaje presumpciju nedužnosti, dok je Opći porezni zakon ne priznaje, te je cjelokupni teret dokazivanja na okrivljeniku.

Kažu i kako su poduzetnici u Hrvatskoj posebna Ustavom štićena kategorija temeljem članaka 49. i 50. te mole da ih se izvijesti na koji će se način zajedničkim naporima postići praktična primjena Ustava.

Molimo i za savjet na koji način redefinirati članke 192. i 193. Općeg poreznog zakona kako bi ispunjavali svrhu uz uvažavanje stvarnosti poslovanja. Uz ostalo, traže i savjet na koji način najbolje pristupiti zakonskom definiranju prava poduzetnika, a ne samo obaveza, kako bi Ustavni članci 49. i 50. mogli biti temelj za stvaranje zdravog poslovnog sustava.