Foto Igor Kralj / PIXSELL
Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u petak da Bleibuirg za Hrvatsku predstavlja jedan od simbola najtežih povreda ljudskih prava i patnji hrvatskog naroda u 20. stoljeću te je izrazio nadu da će u dijalogu između hrvatske i austrijske biskupske konferencije biti pronađeno rješenje za primjereno komemoriranje i molitve za žrtvu.
»Glavni cilj obilježavanja bleiburške tragedije mora biti komemoracija žrtvama, iskazivanje pijeteta prema svima koji su tamo ubijeni bez suda i presuda i zbog toga se nadam da će u dijalogu između hrvatske i austrijske biskupske konferencije biti pronađeno rješenje za primjereno komemoriranje i molitve za žrtvu«, kazao je Plenković na sjednici Vlade.
Premijerov je to osvrt na odluku Katoličke crkve u Koruškoj da ove godine ne dopusti slavljenje mise zadušnice na Bleiburškom polju.
Poručio je da Vlada vrlo jasno osuđuje negiranje te velike tragedije hrvatskog naroda, no isto tako i pokušaj politiziranja komemoracije ili relativiziranje zločinačkog karaktera ustaškog režima.
»Tu nemamo apsolutno nikakvih dilema. Vlada ima potpuno jasan otklon od svakog totalitarizma i podržava politiku njegovanja kulture sjećanja na široka kršenja ljudskih prava tijekom 20. stoljeća. Spremni smo uložiti napore preko ministarstva i našeg veleposlanstva i austrijske javnosti pa i u komunikaciji koja se odvija između crkava, ne uključujući se u njihove relacije, da se na konstruktivan način iznađu odgovarajuća rješenja«, istaknuo je premijer.
Postigli smo kvalitetan konsenzus o kurikulumu povijesti
Istaknuo je da su aktivnosti koji se tiču svih kurikuluma u našem obrazovnom sustavu došle do kraja, naglasivši da je taj dokument usvojen jednoglasno na stručnoj razini.
»Postigli smo kvalitetan konsenzus o kurikulumu povijesti, koji nerijetko izaziva ideološke i ne samo stručne, već i političke prijepore. Taj tekst je dovršen, ministrica će ga usvojiti, a njegova se objava u Narodnim novinama očekuje sredinom idućeg tjedna«, kazao je Plenković.
Ocijenio je da su osjetljive teme povijesti 20. stoljeća poput pitanja zločina i holokausta primjereno zastupljene u kurikulumu koji se nedvojbeno, demokratski i nepristrano određuje prema svakom totalitarnom i autoritarnom sustavu.
Dodao je da iza ovakvog kurikuluma možemo svi zajedno stati, uključujući članove Vlade koji su iz narodnjačkih ili demokršćanskih ili liberalnih političkih filozofija, i da je to glavna vrijednost tog dokumenta.
Zahvalio je svima koji su pridonijeli tom bitnom iskoraku, posebno zahvalivši ministrici obrazovanja Blaženki Divjak i čelnom čovjeku ekspertne radne skupine Radovanu Fuchsu.
Vjeruje da će stručnjaci koji će pisati udžbenike na temelju tog kurikuluma napraviti »kvalitetne i zanimljive tekstove za mlade koji će iz obrazovnog sustava izlaziti sa svim temeljnim znanjima o hrvatskoj kulturi, povijesti, jeziku, identitetu našoj tradiciji, a isto tako biti dobro informirani o povijesti Europe i svijeta i drugih zemalja«.
Premijer Andrej Plenković u petak je ponovio kako su optužbe ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića da su hrvatski obavještajci bili dio tajne operacije čiji je cilj bio pokazati da u toj državi djeluju naoružane skupine radikalnih islamista »besmislice« i »manipulacije«.
Te su Mektićeve izjave takve da »osim riječi ‘besmislica’, ‘manipulacija’ i ‘zlonamjerna tvrdnja’ ne zaslužuju nikakve dodane i daljnje komentare«, rekao je Plenković na sjednici Vlade.
»Hrvatska je članica NATO saveza i Europske unije, zemlja koja se zajedno s drugim partnerima angažira u borbi protiv terorizma i u tom smislu će nastaviti surađivati sa svim zemljama u okruženju, uključujući i sa BiH, na jedan odgovoran način«, zaključio je premijer.