Petorica portira zapriječila novinarima ulaz u rektorat kako bi se »spriječili mogući neredi i pritisak javnosti«

Snimio Nenad REBERŠAK

Na pitanje novinara zašto Sveučilište čuva toliko portira, kad je jedna osoba dovoljna da medijima prenese stav uprave, jedan od njih kazao je da su ih angažirali »da se spriječe mogući neredi«

Po nalogu uprave Sveučilišta u Zagrebu, petorica portira zapriječila su novinarima ulaz u zgradu rektorata, gdje su kandidati za budućeg zagrebačkog rektora pred sveučilišnim senatom iza zatvorenih vrata predstavljali svoje programe. Novinari 17 redakcija tražili su da im se zbog javnog interesa, jer radi se o budućnosti najvećeg hrvatskog sveučilišta, dopusti izvještavanje s izvanredne sjednice Senata, kao i s izborne sjednice na kojoj će se 23. veljače birati novi rektor. Aktualna uprava ocijenila je iz nepoznatog razloga da to nije potrebno i zabranila pristup medijima. Na pitanje novinara zašto vrata Sveučilišta čuva toliko portira, kad je jedna osoba dovoljna da medijima prenese stav uprave, jedan od njih rastumačio je da su ih angažirali »da se spriječe mogući neredi«.

Medijska izolacija

Članovi Senata pokušali su ishoditi ulazak novinara, ali bez uspjeha. Kako su neki od njih posvjedočili nakon sjednice, predsjednik Izbornog povjerenstva Enes Midžić odbio je zahtjev uz obrazloženje da takve točke nema na dnevnom redu sjednice.

Šimpraga: Htjeli smo izbjeći pritisak javnosti

Odluku uprave o zatvaranju sjednice za javnost prorektor Miljenko Šimpraga objasnio je željom da se izbjegne pritisak javnosti uoči izbora. – Htjeli smo izbjeći pritisak javnosti na dekane kako se bira na Senatu. Prisutnost velikog broja ljudi, posebice medija, moglo bi biti kontraproduktivno – ustvrdio je Šimpraga, tvrdeći da bi »da je bilo tko zatražio da se otvori za javnost, Senat donio takvu odluku«. Za razliku od kolega iz Senata, Šimpraga tvrdi da sjednice na kojima kandidati za rektora predstavljaju programe nikad nisu bile otvorene. Priznaje, međutim, da je to dio izborne strategije aktualnog rektora, koji je odlučio javno ne istupati držeći da mu to ne bi donijelo nikakvu prednost.

Kandidati za rektora, aktualni čelnik zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras i profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Damir Bakić, predstavili su tako svoje programe samo članovima Senata. Njihovi su dojmovi nakon sjednice bili mahom pozitivni, no nisu bili zadovoljni vremenom za pitanja i raspravu, za što su imali samo 20 minuta.

Borasov se program, kako se doznaje, uglavnom temeljio na izvješću o dosadašnjem radu, a manje na planovima za budućnost, dok je Bakić pred Senatom, nakon što je predstavio svoj program, održao svojevrsni motivacijski govor o tome kakvo Sveučilište želi, kakvo će ostaviti budućim generacijama, i kakve se situacije na Sveučilištu, uključujući poteze na Hrvatskim studijima, ne bi smjele ponavljati.

Malo tko od članova Senata uoči početka sjednice htio je stati pred novinare, a oni koji su to učinili, izrazili su potpuno neslaganje s politikom medijske izolacije kakvu provodi aktualna uprava. Ulasku novinara na sjednicu Senata nije pomogla ni podrška ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak, koja smatra da bi mediji morali pratiti događaj za kojim postoji velik javni interes.

– Ne radi se samo o izboru koji je važan za Senat, nego i za cijelu Hrvatsku. Najveće sveučilište u Hrvatskoj osim ogromnog potencijala ima i jasnu javnu odgovornost – poručila je Divjak. Za otvorenost Sveučilišta založio se i kandidat za rektora Damir Bakić.

– Nije mi drago vidjeti ovakav prizor, volio bih vidjeti da su novinari mogli prisustvovati sjednici – izjavio je Bakić na ulazu u zgradu Rektorata. Umjesto da otvori vrata novinarima, sveučilišna uprava sazvala je konferenciju za novinare nakon sjednice Senata. Na nju, međutim, nije pozvala kandidate za rektora, niti im je dala šansu da o svojim programima progovore pred medijima. Potvrdio je to sam Bakić koji nikakav poziv za tu press-konferenciju nije dobio, a smatra da je članove Senata svakako trebalo konzultirati o tome jesu li za medijsko praćenje izbornih sjednica.

Sramotna politika

Za Gvozdena Flegu, člana Senata i bivšeg ministra znanosti, ovakva je politika sveučilišta sramotna.

– Predstavljanje programa za rad rektora i rad najvećeg sveučilišta u državi treba biti radost i veselje, a ne tajna djelatnost. Javnost ima pravo znati što kandidati za rektora planiraju činiti s najvećim sveučilištem u državi i čuti dojmove novinara o tome. Sjećam se da je zadnji put rasprava o tome bila otvorena, a ne mogu se domisliti razlogu zašto sada nije. Možda vodstvo sveučilišta ima neki poseban hermeneutički razlog zašto to brani – ustvrdio je Flego.

Dok Boras o svom programu ne želi javno govoriti, njegov se protukandidat Damir Bakić zalaže za veću otvorenost sveučilišta.

– Apsolutno je nužno da sveučilište bude bitno prisutnije u društvu, i isto tako društvo u sveučilištu. Druge su dvije točke mog programa da moramo značajno unaprijediti naš znanstveni i nastavni rad – naglašava Bakić. Svjestan je da kvaliteta programa neće odlučiti ove rektorske izbore. Odlučit će ih, kaže, spremnost Senata da izglasa promjene.

Dekanica Filozofskog fakulteta u Zagrebu Vesna Vlahović-Štetić upozorava da su zagrebačkom sveučilištu promjene neophodne.

– Nužne su korjenite promjene, bez obzira tko došao na poziciju rektora. Uvjerena sam da se puno toga boljeg može napraviti – ističe. Programi kandidata nisu jedino što odlučuje: rezultati izbora ovisit će i o djelovanju kandidata u proteklom razdoblju, smatra dekanica FF-a.