Dobra vijest za 35 tisuća ljudi

POVEĆANJE POVLAŠTENIH MIROVINA Potez koji će državu stajati najmanje 430 milijuna

Jagoda Marić

Najveći dio povećanja troška otpada na branitelje koji su bili najbrojniji u skupini povlaštenih mirovina

Najveći dio povećanja troška otpada na branitelje koji su bili najbrojniji u skupini povlaštenih mirovina

Istovremeno,  »obični« umirovljenici, oni koji primaju mirovine isključivo na osnovu radnog staža, koje nisu bile smanjivane u krizi, nego je tek bilo zaustavljeno njihovo usklađivanje, mogu računati na rast mirovina od najviše jedan posto



ZAGREB  Oko 35 tisuća umirovljenika koji primaju povlaštene mirovine u bruto iznosu većem od pet tisuća kuna mogu računati na to da će njihove mirovine porasti za deset posto. 


Riječ je, primjerice, o mirovinama branitelja, pripadnika HVO-a, NOR-a, JNA, bivših saborskih zastupnika i akademika kojima je Vlada Zorana Milanovića  od 1. siječnja 2014. godine  mirovine srezala za deset posto, uz dodatak da one u bruto iznosu ne mogu pasti ispod pet tisuća kuna, a uz zakon je još ugrađena odredba  da to smanjenje prestaje kad Hrvatska zabilježi realni rast BDP-a »u svakom od tri prethodna uzastopna tromjesečja« od najmanje dva posto i ako  je deficit državnog proračuna u istom razdoblju manji od tri posto BDP-a.  


Zakon isti za sve


Na predstavljanju nacrta prijedloga novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, otkriveno je da bi se braniteljske mirovine iznad pet tisuća kuna bruto mogle vratiti na  iznose prije smanjenja 2014. godine  i to već  od 1. rujna,  te da se to neće odnositi samo na branitelje nego i na preostale skupine kojima su mirovine tada smanjene,  jer zakon jednak za sve skupine predviđa prestanka isplate sniženih mirovine i njihovo vraćanje na stare iznose. 




Da će se to dogoditi, odnosno da će se poštovati zakonske odredbe o uvjetima po kojima se te mirovine vraćaju na staro potvrđeno nam je to i u Ministarstvu financija uz napomenu da će o proceduri ovisiti hoće li to baš biti od 1. rujna ili nešto kasnije.


Prema prvim izračunima državu će to koštati oko 430 milijuna kuna, od čega najveći dio, oko 330 milijuna kuna otpada na branitelje koji su  bili najbrojniji u skupini povlaštenih mirovina iznad pet tisuća kuna. No,  nikome od njih neće se ukinuti smanjenje od deset posto koje je 2010. godine u vrijeme Vlade Jadranke Kosor uvedeno za mirovine iznad tri i pol tisuće kuna neto.


I u Ministarstvu branitelja i u Ministarstvu financija objašnjavaju da u tadašnje zakonske izmjene nije ugrađena nikakav odredba o uvjetima po kojima se to smanjenje ukinulo. 


Tako će umirovljenici, a među njima je isto najveći broj branitelja čije mirovine nisu  dosezale pet tisuća kuna bruto, ali su imali mirovine veće od tri i pol tisuće kuna neto ostati na sadašnjim iznosima i njihove mirovine neće rasti.


U  državnom proračunu, koji je donesen potkraj prošle godine,  sredstva za povećanje povlaštenih mirovina nisu uračunata, no u Ministarstvu financija i Vladi uvjeravaju da će se ona sigurno pronaći i da će država ispuniti svoje obveze.


Istovremeno,  »obični« umirovljenici, oni koji primaju mirovine isključivo na osnovu radnog staža, koje nisu bile smanjivane u krizi, nego je tek bilo zaustavljeno njihovo usklađivanje, mogu računati na rast mirovina od najviše jedan posto, jer se usklađivanje ponovo provodi već nekoliko godina.