Ukupni dug u zdravstvu od osam milijardi kuna, kojim nas ovih dana plaši ministar zdravstva Milan Kujundžić tražeći argumente za poskupljenje, zapravo je za 3,4 milijarde kuna niži nego u prosincu 2012. godine, neposredno prije nego je Milanovićeva vlada krenula u sanaciju bolnica. Na kraju 2012., prve godine njihova mandata, zdravstvo je opterećivao dug od čak 11,5 milijardi kuna, s tim da je najveći teret duga nosio HZZO, čak 5,5 milijardi kuna, a onda bolnice čije su ukupne obveze iznosile pet milijardi kuna.

Pokazuje to izvješće o dospjelim obvezama u zdravstvu, priloženo u odgovoru Vlade na zastupničko pitanje Željka Jovanovića (SDP) iz ožujka ove godine. Jovanović je, naime, pozivajući se na medijske napise o katastrofalno visokom dugu u zdravstvu pitao premijera Plenkovića koliki je stvarni dug i što Ministarstvo financija poduzima da se zaustavi rast duga i ugrožavanje zdravstvenog sustava.

Dok je ukupni zdravstveni dug danas zapravo bitno niži nego prije pet godina, dug bolnica gotovo je nepromijenjen i iznosi 4,9 milijardi kuna. Dug HZZO-a, najviše zahvaljujući izlasku iz Državne riznice, u pet se godina smanjio s 5,5 milijardi na 2,7 milijarde kuna. U zadnjih pet godina, dug u zdravstvu bio je najniži u prosincu 2014. godine, nakon financijske injekcije od 6,5 milijardi kuna, i iznosio je ukupnih 7,7 milijardi kuna.

U pogledu likvidnosti, sustav zdravstva danas funkcionira jednako loše kao i prije pet godina, s dospjelim dugom od 3,7 milijardi kuna koji većina zdravstvenih ustanova nikako ne uspijeva podmiriti u roku. Dok se ukupni dospjeli dug zdravstva već godinama uglavnom održava na istoj razini, dug bolnica u zadnje je dvije godine HDZ-ove vlasti počeo nezaustavljivo rasti. Dospjeli je dug u zdravstvu zamjetno, za više od milijardu kuna, za svog mandata uspio smanjiti jedino Siniša Varga, 2014. i 2015. godine.

Tada je i dospjeli bolnički dug bio najniži, i spustio se ispod dvije milijarde kuna. U 2014. godine iznosio je 1,7 milijardi kuna. Nakon Vargina odlaska i formiranja Oreškovićeve vlade, ministar Dario Nakić uspio je ukidanjem svih Varginih projekata napumpati dospjeli dug na dotad najvišu razinu, s nasljeđenih 1,9 na čak 2,6 milijarde kuna. Politikom nečinjenja, njegov je nasljednik Milan Kujundžić dospjeli bolnički dug u samo nekoliko mjeseci, do 31. ožujka ove godine, povećao na gotovo 2,8 milijarde kuna.

Zanimljivo je da ukupni dug državnog zdravstvenog osiguravatelja već godinama pada, pa se u pet godina prepolovio s 5,5 na 2,7 milijardi kuna, ali je dospjeli dug HZZO-a danas gotovo dvostruko veći nego na kraju 2015. godine. Na kraju Varginog mandata dospjeli dug HZZO-a iznosio je oko 499 milijuna kuna, a već drugu godinu zaredom viši je od 850 milijuna kuna.

U Vladinom odgovoru navodi se da je Ministarstvo zdravstva izradilo »prijedlog niza mjera koje će djelovati na smanjenje dospjelih obveza uz postizanje fiskalne održivosti i primjerene kvalitete zdravstvenog sustava«. Ministarstvo financija podržalo je uvrštenje tih mjera u Nacionalni plan reformi 2017., posebno u dijelu kontrole zapošljavanja, kontrole troškova i ujednačavanja koeficijenata.

Na pitanje je li zadovoljan odgovorom Vlade na svoje zastupničko pitanje, Jovanović je poručio kako Vlada i resorno ministarstvo nisu u stanju riješiti ni jedan problem hrvatskog zdravstva.

– Bilo bi dobro da u trgovačkom preslagivanju svoje vlade Plenković osim ministra plagijatora »presloži« i potpuno nesposobnog Kujundžića čije su upravljačke sposobnosti puno premale u odnosu na nagomilane probleme hrvatskog zdravstva – ustvrdio je Jovanović.