ZAGREB Iako će najveći dio današnjih radnika u trenutku kad budu odlazili u mirovinu napustiti drugi stup jer će im mirovine biti veće ako se odluče isključivo za isplatu iz prvog stupa u koji će prenijeti i svoju štednju iz drugog, trećina njihovih doprinosa i dalje će godinama odlaziti u obvezne mirovinske fondove koji će onda svake godine ubirati stotine milijuna kuna za upravljanje tim novcem. Što će članovi obveznih mirovinskih fondova izabrati najbolje govori ponašanje radnika koji su taj izbor već imali, odnosno onih rođenih od 1952. do 1961. godine. Dosad je, prema podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, 16 tisuća osoba odabralo prelazak iz drugog u prvi stup dok se za ostanak odlučilo njih 300.

Dakle, društva koja upravljaju s četiri mirovinska fonda i dalje će svake godine na upravljanje dobivati dodatnih gotovo šest milijardi kuna, za taj posao će dobivati naknadu, kao i za učlanjenje svakog novog osiguranika, ali o isplati mirovina neće voditi računa. Novac će na kraju za svakog radnika preuzeti država, jer mu je prelazak u prvi stup jedini način da dobije dodatak od 27 posto, pa je nejasno zašto drugi stup opstaje, odnosno zašto ga država ne ukine i tako već sada smanji minuse u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, ali i troškove koje iz doprinosa plaćaju sami radnici kao naknadu za upravljanje i ulazak u pojedni mirovinski fond.

Povlačenje štednje

Država bi na taj način svoje godišnje minuse smanjila gotovo za osam milijardi kuna, no umjesto toga tim će novcem i dalje u njeno ime upravljati netko drugi. Osim 5,7 milijardi kuna, koliko bi se podebljao državni fond za isplatu mirovina, proračun bi uštedio i oko dvije milijarde kuna koliko plaća na kamate za svoja zaduženja u obveznim mirovinskim fondovima. »Mirovinci« su najveći dio štednje svojih osiguranika uložili u državne obveznice. Naime, 73 posto od 92 milijarde kuna štednje hrvatskih radnika uloženo je u državne vrijednosne papire, a država na to svake godine plaća kamatu koja se penje i do dvije milijarde kuna.