Izdvojili smo devet detalja koji su obilježili jučerašnje lokalne izbore u Hrvatskoj.

NA DESNICI SE POJAVILA NOVA POLITIČKA SNAGA koja bi mogla oteti dio birača HDZ-u i na parlamentarnim izborima. Nezavisna kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba Bruna Esih ostvarila je zapaženo bolji rezultat od HDZ-ovog kandidata Drage Prgometa, što je ozbiljan udarac HDZ-u.

Donedavni član HDZ-a Zlatko Hasanbegović, koji je iz stranke (formalno) izbačen zbog kandidature na listi Brune Esih i (neformalno) zbog oštrog istupa protiv stranačkog vodstva, već je najavio žestoku bitku za birače na desnici:

“U Zagrebu su izbori imali nacionalni značaj (…) Ovo što su birači sada imali priliku birati u Zagrebu, moći će na sljedećim izborima birati od Vukovara do Dubrovnika i od Istre do Međimurja”.

ŽELJKO KERUM PONOVNO IMA ŠANSU POSTATI PRVI ČOVJEK SPLITA. Kerum je Split prvi put vodio od 2009. do 2013. godine. Na izborima nakon prvog mandata nije uspio ući u drugi krug. No, četiri godine kasnije Kerum među Splićanima puno bolje kotira – osvojio je najviše glasova birača, oko 30 posto. U drugom krugu za dva tjedna za čelno mjesto u Banovini sučelit će se s kandidatom HDZ-a Androm Krstulovićem Oparom.

Foto Hrvoje Jelavić / PIXSELL

SPLIT JE JEDINI OD ČETIRI VELIKA GRADA u kojem dosadašnji gradonačelnik nije ušao u drugi krug. Dapače, Ivo Baldasar, koji se u međuvremenu razišao sa SDP-om, nije uspio doći niti blizu drugog kruga. U preostala tri velika grada aktualni gradonačelnici vodeći su nakon prvog kruga izbora. U Zagrebu je to Milan Bandić, u Rijeci Vojko Obersnel, u Osijeku Ivan Vrkić.

POVLAČENJE BOŽIDARA KALMETE IZ UTRKE ZA GRADONAČELNIKA ZADRA ipak nije naštetilo HDZ-ovim izbornim šansama u tom gradu, kako se neko vrijeme spekuliralo. Kalmeta je, s prekidima, kao gradonačelnik vodio Zadar gotovo desetljeće i pol, uključujući i posljednje četiri godine. No, kako je sam tvrdio, odustao je od kandidature za još jedan mandat jer “ima onih koji jedva čekaju da iskoriste moju pravnu situaciju kako bi napadali ne samo mene, nego i HDZ”. Umjesto njega, HDZ je Zadranima ponudio Branka Dukića koji je sinoć osvojio natpolovičnu većinu. SDP-ova Sabina Glasnovac imala je, u postotcima, upola manje glasova.

DOJUČERAŠNJE HDZ-OVO UPORIŠTE KNIN mogao bi voditi nezavisni kandidat. Kad su se glasovi s birališta u Kninu tek počeli prebrojavati, činilo se da je nezavisni Marko Jelić napravio pravo čudo u tom gradu i već u prvom krugu pobijedio HDZ-ovu protukandidatkinju Josipu Rimac. Tijekom večeri podaci su se ponešto promijenili. Negdje iza ponoći Jelić ipak više nije imao natpolovičnu većinu, ali je bio vrlo blizu, na 48,66 posto. Josipa Rimac bila je na 39,42 posto.

GLAVNI OKRŠAJ MOSTA I HDZ-A, donedavnih partnera u Vladi, odigravao se jučer u Metkoviću. Izbori u tom gradu pratili su se u nedjelju s više pozornosti nego ikada ranije. No, sve do ponoći na stranicama DIP-a iz Metkovića nije bilo nikakvih službenih brojki.

U broju mandata u gradskom vijeću HDZ i Most su izjednačeni, a kandidati tih dviju stranaka u utrci za gradonačelnika – idu u drugi krug. Privremeni rezultati iza ponoći pokazali su da Mostova K. Ujdur ima 40,5 posto glasova, a HDZ-ov D. Milan 38,5 posto.

Foto Ivo Čagalj / PIXSELL

NAJVEĆE POLITIČKE STRANKE predstavit će rezultate izbora kao svoj uspjeh. Nekima će odgovarati za ukažu na rezultat u velikim gradovima; drugi će pobrojati koliko su županija osvojili; prvi, drugi ili treći zbrojit će broj osvojenih općina.

Lokalni izbori naprosto su takvi, do određene mjere podložni tumačenjima: ovisno o tome što se “zbraja”, moguće je proglasiti pobjedu ili poraz. Počelo je već u izbornoj noći: dok se, primjerice, HNS pohvalio što je njihova kandidatkinja Anka Mrak Taritaš ušla u drugi krug, iz HDZ-a – čiji je kandidat Drago Prgomet prošao loše u Zagrebu – poručili su da nisu koncentrirani na jednu lokalnu sredinu, nego će potvrditi svoju snagu najvećim brojem župana, gradonačelnika i načelnika.

Foto Davor Kovačević

NACIONALNE TEME, POPUT (NE)STABILNOSTI VLADE I KRIZE U AGROKORU u tjednima prije izbora uglavnom su “prekrile” lokalnu tematiku, ali to, čini se, nije presudno utjecalo na odaziv birača. Prema neslužbenim procjenama, na birališta je izašlo možda nešto više birača nego prije četiri godine kada je odaziv bio 47 posto. Predsjednik DIP-a Branko Hrvatin, kako je prenijela Hina, procijenio je sinoć za RTL da će se odaziv na nedjeljne izbore u konačnici kretati oko 50 posto.

OVO SU PRVI IZBORI KOJI SU TEHNOLOŠKI UŠLI U 21. STOLJEĆE: u 11 mjesta proveden je pilot projekt eIzvodi koji bi u budućnosti mogao olakšati registraciju birača. Birače koji su pristupili glasovanju, službenici ureda državne uprave evidentirali su u sustav eIzvoda putem tableta. Građani su se najprije trebali prijaviti na mjestu gdje se u e-obliku vodio taj upis, ali su, s obzirom da je bila riječ samo o testu, morali upis ponoviti u papirnatom obliku. DIP želi utvrditi je li e-registracija brža i jednostavnija za građane.