Nove sankcije

Nova penalizacija: Vlada opet razmišlja o jačem kažnjavanju ranijeg umirovljenja

Gabrijela Galić

 Dodatna penalizacija samo će još više osiromašiti građane – veli bivši ministar Mirando Mrsić navodeći kako će se SDP protiviti takvoj ideji



ZAGREB   Aktualna Vlada, dvije godine nakon što je na snagu stupio stroži mirovinski zakon, ponovno razmišlja o snažnijem kažnjavanju umirovljenika koji odlaze u prijevremenu mirovinu. No, na koji način će se dodatno kažnjavati prijevremena umirovljenja još nije poznato. Novim mirovinskim zakonom koji je u primjeni od siječnja 2014. godine uvedeno je strože kažnjavanje prijevremenog umirovljenja pa ovisno o godinama staža i godinama života mirovina umirovljenika može biti umanjena do 20,4 posto. Taj najviši iznos kazne odnosi se na umirovljenika koji je u mirovinu otišao pet godina ranija s navršenih 35 godina mirovinskog staža, odnosno do 32 godine mirovinskog staža ukoliko je riječ o ženi. 


Preporuka EU-a


Da Vlada razmišlja o dodatnom kažnjavanju umirovljenika najavila je Nada Šikić, ministrica rada i mirovinskog sustava navodeći u razgovoru za TV Novu da je to preporuka Europske komisije. Dodala je, pritom, i da se želi stimulirati ostanak u radnom odnosu onih koji to žele, a naročito deficitarnih struka do 68. godine života. I ta je stimulacija već prisutna za sve one koji dulje ostaju u radu, odnosno nakon što napune 65 godina života i rade najviše do 67. godine života. Ta je godina odabrana s obzirom na to da će od 2038. godine i žene i muškarci u punu starosnu mirovinu odlaziti s navršenih 67 godina.


Ministrica rada nije jedina iz Vlade koja je u proteklim danima najavila promjene u mirovinskom sustavu. Naime, prije desetak dana Zdravko Marić, ministar financija najavio je za ovu godinu »strukturne poteze u smislu ubrzavanja produženja radnog vijeka ili penalizacije preranog umirovljenja«. Europska komisija od Hrvatske je tražila i da prije 2038. godine podigne dobnu granicu za umirovljenje na 67 godina, no bivša adminisitracija to je odbacila s obzirom na specifičnost domaćeg sustava u kojem žene do 2030. godine ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima. Tek u toj godini dosežu zakonski okvir od 65 godina života, a onda bi se od 2031. do 2038. godine postupno podizao prag za umirovljenje i žena i muškaraca do 67 godina života. Bivša Vlada, odupirala se i dodatnom penaliziranju prijevremenog umirovljenja.


Niz sastanaka




Ako bi Vlada u ovoj godini išla na dodatno kažnjavanja prijevremenog umirovljenja pitanje je kakve bi koristi od toga bilo osim što bi ponovo mirovinski sustav bio pod pritiskom.


Mirando Mrsić, saborski zastupnik SDP-a i bivši ministar rada i mirovinskog sustava podsjeća  kako je umirovljeniku koji pet godina ranije ode u mirovinu ta mirovina 20 posto niža.


– To su i onako male mirovine. I ne odlaze ljudi u prijevremene mirovine zato što to žele, jer je to hir. U prijevremenu mirovinu ljudi idu jer nemaju gdje raditi i bilo kakva daljnja penalizacija neće spriječiti prijevremena umirovljenja. Dodatna penalizacija samo će još više osiromašiti građane, veli Mrsić navodeći da će se SDP protiviti  ideji.


Bivša adminsitracija s predstavnicima EK odradila je niz sastanaka upravo kada je riječ o prijevremenom umirovljenju nastojeći dokazati kako bi dodatna penalizacija, pri čemu tek treba vidjeti efekte primjene novog mirovinskog zakona, bila kontraproduktivna. Europska komisija, pak, i u svojem zadnjem izvještaju o Hrvatskoj ističe kako mirovine u Hrvatskoj nisu na primjerenoj razini, što dovodi do visokog rizika od siromaštva i socijalne isključenosti.