REUTERS
Nova tužba protiv Hrvatske očekuje se prije isteka mandata aktualnog saziva slovenskog parlamenta
RIJEKA Slovenija, koja je nedavno najavila tužbu protiv Hrvatske pred Sudom Europske unije u Luksemburgu zbog nepoštovanja arbitražnog sporazuma, priprema i tužbu protiv Hrvatske pred istim sudom zbog sudskih postupaka protiv Ljubljanske i Nove ljubljanske banke koji se vode pred hrvatskim sudovima.
Kako javlja Slovenska tiskovna agencija pozivajući se na dobro obaviještene izvore, nova tužba protiv Hrvatske očekuje se prije isteka mandata aktualnog saziva slovenskog parlamenta, što znači uskoro s obzirom na to da će slovenski predsjednik Borut Pahor odluku o raspuštanju parlamenta i raspisivanju novih izbora donijeti 14. travnja.
Dosad tri presude
Slovenija sporove koji se protiv njezine banke vode u Hrvatskoj smatra nezakonitima, s obzirom na to da je ugovorom o sukcesiji iz 2001. pitanje devizne štednje definirano kao »sukcesijsko« pitanje, što je naknadno potvrđeno i memorandumom iz Mokrica iz 2013. Tim je dokumentom dogovoreno da će se ti sudski sporovi u Zagrebu prekinuti, a problem rješavati u okviru sukcesijskih pregovora.
Međutim, taj je dokument ostao mrtvo slovo na papiru budući da se Zagreb i Ljubljana nisu mogli dogovoriti oko pitanja treba bi sudske postupke prekinuti privremeno ili trajno. Pretpostavlja se da bi upravo pitanje hrvatskog (ne)poštovanja ova dva dokumenta moglo biti osnovom nove slovenske tužbe protiv Hrvatske pred Sudom EU-a, iako je pravna argumentacija te tužbe još nepoznata i nije jasno kakve veze imaju sukcesija bivše države i memorandum iz Mokrica s europskim pravom.
Slovenija je zbog ovog problema – pitanja hrvatskih sporova protiv slovenskih banaka – pretprošle godine tužila Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, iako zasad nije jasno hoće li Europski sud u Strasbourgu prihvatiti tu tužbu, s obzirom na to da je taj sud nadležan za tužbe građana protiv država.
Zaštita imovine
Osim tužbe, Ljubljana ovih dana užurbano priprema »zaštitu« NLB-a od hrvatskih tužbi i izmjenom kontroverznog Ustavnog zakona o NLB-u iz 1994., kojim je Ljubljana na NLB prebacila imovinu Ljubljanske banke, kojoj su pak ostala samo potraživanja hrvatskih i BiH štediša, koje Ljubljana odonda smatra »sukcesijskim problemom«.
Tim bi se izmjenama NLB obvezao da ne isplaćuje zahtjeve temeljem pravomoćnih presuda, a ako bi do isplate s njezinih računa u Hrvatskoj ili ovrhom imovine ipak došlo, Slovenija bi morala poduzeti tzv. kompenzacijske mjere i naplatiti se imovinom hrvatskih državnih poduzeća u Sloveniji u istom iznosu.