Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 25° 1
Sutra: 25° 25° 1
27. lipnja 2019.
Samo u Hrvatskoj

Nečuveno: Upravni sud presudom svim dužnosnicima dao otvorene ruke za sukob interesa

Foto Davor Kovačević
Foto Davor Kovačević
Autor:
Objavljeno: 16. svibanj 2019. u 7:17 2019-05-16T07:17:47+02:00

Presuda Upravnog suda u slučaju Bandića može imati dalekosežne posljedice i pitanje je što će od Povjerenstva ostati, osim provjere imovinskih kartica, ustali li se ovakva sudska praksa

ZAGREB Upravni sud u Zagrebu poništio je odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kojom je to tijelo zaključilo da je Milan Bandić prekršio načela djelovanja, odnosno da nije čuvao vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene mu dužnosti.

Presuda Upravnog suda koju potpisuje sudac Bojan Bugarin mogla bi imati dalekosežne posljedice jer se iz te presude može zaključiti da Povjerenstvo uopće ne bi trebalo odlučivati o načelima djelovanjima, propisanima u članku 5. stavak 1. Zakona budući da za kršenje tog paragrafa nije predviđena sankcija. Ne samo to, iz presude se može zaključiti, da tijela koja su po zakonu dužna dostaviti podatke Povjerenstvu, i to kako u zakonu piše „bez odgode“, to zapravo i ne moraju činiti, ako baš ne žele, jer za to također nije predviđena nikakva sankcija.

Povjerenstvo je protiv gradonačelnika Zagreba Milana Bandića pokrenulo postupak 18. svibnja zbog narušavanja načela obnašanja dužnosti i to zato što u dva otvorena predmeta protiv njega Povjerenstvu uporno nije dostavljana dokumentacija koja je tražena od nadležnih gradskih tijela. Ni požurnice ih prethodno nisu uspijevale požuriti. Tri dana nakon što je Povjerenstvo otvorilo postupak tražena dokumentacija je dostavljena.

Povjerenstvo je, pak, u studenom donijelo odluku kojom je zaključilo da je Milan Bandić propustom, odnosno time što nije naložio Uredu gradonačelnika da postupi po pozivima i požurnicama Povjerenstva i dostavi dokumentaciju, prekršio članak 5. stavak 1. koji regulira načela obnašanja dužnosti.

Preduga ogluha

Dakle, Grad Zagreb, konkretno Ured gradonačelnika nije dostavljao traženu dokumentaciju, Povjerenstvo je posebnim pozivom pozvalo Bandića da gradska tijela postupe po traženju Povjerenstva, a budući da je ogluha dugo trajala (sve do pokretanja postupka protiv Bandića) Povjerenstvo je zaključio da je time što je propustio naložiti gradskim tijelima da postupe po prethodnim zahtjevima Povjerenstva kao gradonačelnik postupio neodgovorno i nesavjesno i propustio očuvati vlastitu vjerodostojnost.

Upravni sud je zaključio da je nakon što je dokumentacija konačno dostavljena Povjerenstvo trebalo obustaviti postupak. Međutim, daljnja obrazloženje presude izgleda kao atentat na članak 5.1. koji je za dužnosnike veoma nezgodan jer, istina nema propisane sankcije, ali im je kazna svojevrsno javno sramoćenje. Naime, Upravni sud smatra da Povjerenstvo nikakav poseban postupak protiv Bandića zbog nedostavljanja dokumentacije nije trebalo pokrenuti niti za to postoje zakonske pretpostavke.

Sud navodi da nisu predviđene nikakve sankcije za kršenje članka 5., kao ni članka koji propisuje da su tijela Republike Hrvatske dužna Povjerenstvu dostaviti traženu dokumentaciju. Nadalje, sud tvrdi da je Povjerenstvo pribjeglo „konstrukciji“ neposrednog pozivanja nositelja izvršne vlasti, dakle gradonačelnika, da naloži odgovarajuće postupanje prema gradskim tijelima, iako za to Povjerenstvo nema nikakvu zakonsku osnovu.

Dakle, sud tvrdi da Povjerenstvo nije imalo nikakvo pravo gradonačelniku nalagati „određena postupanja“ u odnosu na pojedina gradska tijela. Dapače, Povjerenstvo je administrativno-nadzorno tijelo osnovano u preventivne svrhe i nije ovlašteno zadirati u rad demokratski i neposredno izabranog nositelja izvršne funkcije. Upravni sud odlučio se upustiti i u analizu načina izbora, pa nakon što je konstatirao da je Bandić neposredno izabran, konstatirao je i da je Povjerenstvo tek posredno izabrano tijelo iz čega zaključuje da postoji razlika u demokratskom legitimitetu i zbog toga Povjerenstvo „kao tek posredno izabrano tijelo nije ovlašteno supstituirati ili tumačiti demokratski izraženu volju građana“.

Dakle, oni koji nisu izravno izabrani (članove Povjerenstva bira Sabor), valjda ništa ne bi smjeli naložiti, bez obzira na svoje ustavne i zakonske ovlasti, onima koji su izravno izabrani. Danas je to Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, sutra će to biti pučka pravobraniteljica.

Potpuno dovođenje u pitanje tog važnog članka 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa tek je uslijedilo. Pozvavši se na Ustavni sud, Upravni je sud naveo da je svrha zakona sprječavanje predvidljivog odnosno potencijalnog sukoba interesa, a ne kažnjavanje dužnosnika zbog toga što se zatekao u sukobu interesa.

Više u tiskanom izdanju Novog lista, od četvrtka, 16. svibnja

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka