Dobar potez

Naličje smanjenja stope poreza na hranu: Od manjeg PDV-a više će koristi imati – strani proizvođači

Bojana Mrvoš Pavić

Foto Sergej Drechsler, Pixsell

Foto Sergej Drechsler, Pixsell

Za proizvođače povećana kupovna moć potrošača dovodi do veće potrošnje, potražnje, pa i veće proizvodnje. Međutim, smanjenje PDV-a na dio hrane u većoj mjeri pomoći će stranim nego domaćim proizvođačima

ZAGREB S prvim je danom ove godine došlo do pojeftinjenja voća, povrća, svježeg mesa i ribe, jednako tako pelena i bezreceptnih lijekova, jer je PDV smanjen s 25 na 13 posto, odnosno na pet posto u slučaju lijekova. Vladin je novogodišnji potez svakako dobar za potrošače, jer oko 25 posto budžeta prosječnog hrvatskog kućanstva odlazi na hranu. Nakon pojeftinjenja određenih namirnica, koje potrošači pozdravljaju, može se čuti i strepnja da pojeftinjenje neće biti dugoga vijeka, dok se od stručnih udruga može čuti i to da će se pravi benefiti na kućnim budžetima osjetiti tek onda kad PDV na svu hranu bude onoliko manji koliko je i u našem okruženju.

Malo tržište




Osim toga, Vlada u ovoj »turi« nije smanjila PDV na mesne i mliječne prerađevine koje Hrvati, zbog niskih cijena, dosta kupuju.


– Pravi rezultati će se vidjeti tek kad PDV na hranu bude u potpunosti izjednačen s onim u nama susjednim zemljama, koje često imaju stope na pojedine kategorije hrane od četiri do pet posto, poručuju iz Hrvatske gospodarske komore. Smanjenje PDV-a na svježe meso, voće, povrće, ribu i jaja važno je, kažu, za proizvođače poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.


Tržište Hrvatske je malo, a upravo proizvođači često ističu koliko pojedini poremećaj s jedinstvenog tržišta EU-a ili razlika u poslovnom okruženju, primjerice porezna i druga opterećenja, mogu utjecati na njihovu konkurentnost.





Istovremeno, dok hrvatsko kućanstvo u prosjeku na hranu troši čak 25 posto svog budžeta, puno hrane i bacamo. Nedavno objavljeno istraživanje dr. sc. Branke Ilakovac, predsjednice Centra za prevenciju otpada od hrane, pokazalo je da svaki član kućanstva u Hrvatskoj godišnje baci oko 75 kilograma hrane, najviše voća i povrća – preko 45 posto od ukupno bačene količine.


Hrana nam je skupa, i zbog toga na nju odlazi najveći dio kućnog budžeta, a bacamo je u velikim količinama zato što se, može se čuti od potrošača, (pre)brzo i kvari, posebno, dakle, voće i povrće. Prema podacima svjetskih organizacija za poljoprivredu i hranu, svježa hrana u prosjeku od polja do stola putuje i po 2.000 kilometara pa nije nikakvo čudo da se, makar u frižideru, onda brzo i pokvari. No kako ipak, zbog manje kupovne moći, kupujemo manje hrane od prosječnog Europljanina, manje je i i bacamo, za oko 17 kilograma.



– Najvažnije je da su trgovački lanci pozitivno reagirali na smanjenje stopa PDV-a, za navedene proizvode, što se ogleda kroz smanjenje cijena proizvoda na policama. Smatramo da će, kratkoročno, ovakve mjere utjecati na likvidnost poslovanja – kažu u HGK-u.


Proizvođači se izjednačuju s konkurencijom iz susjednih zemalja, s obzirom na to da je niža cijena hrane čest razlog za prekograničnu kupnju.


– Samo sniženje cijena za potrošače je izuzetno dobra vijest, i za proizvođače povećana kupovna moć potrošača dovodi do veće potrošnje i potražnje, a samim tim i do veće proizvodnje. Međutim, ključan segment je povećanje konkurentnosti hrvatskih proizvoda na policama.


Upravo je razlika u PDV-u često činila razliku zbog koje su se naši sugrađani odlučivali na prekograničnu kupnju pa je zbog toga ovo smanjenje PDV-a izuzetno značajan potez, dodaju u HGK-u, podsjećajući na činjenicu da je pokrivenost našeg uvoza izvozom samo 64 posto. Drugim riječima, smanjenje PDV-a na dio hrane u većoj će mjeri pomoći stranim nego domaćim proizvođačima.


Uvoz – izvoz


Samo smo u 2016. i 2017. godini uvezli oko 126 tisuća tona mesa, 2017. godine u vrijednosti preko 330 milijuna eura. U 2016. smo sami proizveli oko 145 tisuća tona, pri čemu je proizvodnja mesa i mesnih prerađevina, kažu podaci HGK-a, unatrag pet godina na otprilike istoj razini. Proizvodnja mlijeka je 2017. godine, s druge strane, manja za čak 58 milijuna litara u odnosu na 2014. godinu, dok proizvodnja jaja raste, i veća je za preko osamdeset milijuna komada u 2017. nego što je bila tri godine prije.


– No, iako Hrvatska u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bilježi deficit, izvoz poljoprivredno prehrambenih proizvoda prema posljednjim podacima ipak je rastao za pet posto, u odnosnu na 2017. Pojedine kategorije hrane, primjerice uljarice, mesne prerađevine, ribe i druge, bilježe suficit. Napominjemo kako smo neke proizvode prisiljeni uvoziti jer se ne mogu uzgajati u Hrvatskoj – zaključuju u HGK-u.


Od tri obroka koje hrvatsko kućanstvo pojede, dva su iz uvoza, a samo jedan domaći – poručili su nedavno iz udruge Život, koja okuplja obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Prema podacima koje su oni prikupili, samo je u zadnje tri godine proizvodnja mlijeka pala za oko sto milijuna litara, svinjogojstvo je na povijesnom minimumu, a istovremeno raste i uvoz mlijeka, stočarskog pomlatka i ostalog. Unatrag deset do 15 godina je prihod u poljoprivredi, upozoravaju, pao za gotovo pet milijardi kuna, i unatoč iznosu od nekoliko milijardi eura koji je kroz razne mjere i programe uložen u poljoprivredu, obim njene proizvodnje pao je za 40 posto.


EU fondovi


Uspješnost korištenja i usmjeravanja novca iz EU fondova je, što kvantitativno, što kvalitativno, izuzetno loša, kažu i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.


– Svi veliki i obećavajući projekti koji bi omogućili nova radna mjesta uz vlastiti opstanak na tržištu su stopirani, a dodjeljivane potpore su sve niže. Možemo povući paralelu s Operativnim programima podizanja farmi muznih krava Ministarstva poljoprivrede gdje je, uz osiguranje poljoprivrednih kredita HBOR-a ili HAMAG-BICRO-a u suradnji s poslovnim bankama i povrat uloženih sredstava od 50 posto, iz istog propalo 95 posto farmi, otkrivaju u HUP-u.


Poticaji u poljoprivredi su kod dobrog dijela proizvođača sredstvo preživljavanja, jer zbog prevelikih ulaznih, ali i varijabilnih troškova, našim je poljoprivrednicima, napominju, jako teško konkurirati s cijenom u odnosu na kolege u ostalim zemljama-članicama EU-a.


– Da bi se ostvario pomak u ovom dijelu, i da hrvatski poljoprivredni proizvođač postane stvarno konkurentan, pritom počne i zarađivati više, potrebno je napraviti cijeli niz izmjena i rasterećenja u svim granama-grupama troškova koje poljoprivrednici imaju, zaključuju.


Istisnuti s polica


U sektorima mesa i mlijeka hrvatska proizvodnja je istisnuta s polica, te je uvoz tih proizvoda u samom vrhu na listi uvoznih proizvoda u Hrvatsku, kažu poslodavci. Da bi se potaknula, direktno, hrvatska proizvodnja, potrebne su hitne i drastične potpore i mjere koje imaju i naši konkurenti, napominju.


– Hrvatska jedina u EU-u ima pad isporuke mlijeka od 7,4 posto u 2018. godini. Danas zadovoljavamo tek 50 posto vlastitih potreba za mlijekom, a Slovenci čak 123 posto. Istovremeno, dok se kod nas nastavlja trend pada proizvođača i ukupnih količina, Rumunjska je povećala vlastitu proizvodnju za sedam posto, Bugarska za 10,5 posto, a Irska za 20 posto. Generalno smo nedostatni u proizvodnji hrane, izuzev u proizvodnji mandarina – poručuju iz HUP-a.


Dodaju kako je naš ukupni prijeratni poljoprivredni prihod iznosio 32 milijarde kuna, dok je očekivani za prethodnu, 2018. godinu, svega 16,5 milijardi.


– Rezultati su očito izostali, iako je u posljednjih 27 godina podijeljeno preko 40 milijardi kuna poticaja i potpora – zaključuju u HUP-u.


S obzirom na to da je, nastavljaju, primjena snižene stope PDV-a na svježe meso, ribu, voće i povrće stupila na snagu 1. siječnja, još je rano detaljnije analizirati promjene na tržištu u smislu veće potrošnje građana ili smanjenje cijena određenih artikala proizvođača i trgovaca. Podržavaju sniženje stope PDV-a, očekuju da će cijene na policama pasti, što može pozitivno utjecati i na volumen prodaje.


– Snižena stopa PDV-a svakako će imati i pozitivan učinak na smanjenje sive ekonomije u tom segmentu. Za potrošače, a na kraju i proizvođače, važno je da takvo smanjenje ostane trajno, odnosno da se nakon nekog vremena ne povrate stare cijene proizvoda – pribojavaju se u HUP-u.