Foto V. Karuza
Ranka i Rudolf Mančero iz Orahovice su među 62 posto građana Hrvatske koji ljetuju na našoj obali Jadrana, a ono što ih privlači, uz prirodne ljepote, ljubazni su domaćini, ali i dobra hrana koja se, kažu, može naći po cijenama prihvatljivim domaćim gostima, a troškovi su važan kriterij pri odabiru
Online istraživanje
Do tih se zaključaka došlo i u online istraživanju među korisnicima Mastercard kartica u dobi od 18 do 55 godina, a koje je provedeno u suradnji s GfK – Centrom za istraživanje tržišta u svibnju ove godine. Prema rezultatima toga istraživanja gotovo dvije trećine Hrvata, točnije 62 posto ispitanika, ljetuje na Jadranu. Tijekom boravka na obali, 46 posto ispitanika izjasnilo se da će boraviti u privatnom smještaju, a 41 posto u svojoj ili obiteljskoj nekretnini. Hotelski smještaj odabrat će 12 posto Hrvata, a smještaj u kampu samo 6 posto. Ljetni odmor na Jadranu u nešto većem broju planiraju provesti oni s mjesečnim prihodima iznad 12.000 kuna (84 posto), ispitanici iz Zagreba i okolice (79 posto) te sjeverne Hrvatske (71 posto). Takve planove ima ipak manji broj ispitanika u dobi od 50 do 55 godina (54 posto), zatim onih iz Istre, Primorja i Gorskog kotara (45 posto), iz Dalmacije (42 posto), ali i onih bez primanja (39 posto). S druge strane, ljetovanje na hrvatskoj obali ne planira tek 22 posto ispitanika. Glavni faktor u odabiru destinacije su troškovi (77 posto), a nakon toga preporuka prijatelja i obitelji (51 posto), dok kao glavni izvor informacija o destinacijama u koje putuju čak 90 posto ispitanika navodi internet.
Ispitanici karticama plaćaju gotovo polovicu troškova odmora. Čak 60 posto ispitanika smještaj plaća gotovinom. Smještaj debitnom karticom plaća pak 14 posto Hrvata, a internetskim bankarstvom 13 posto. Na plaćanje u ratama se odlučuje manji broj ispitanika. Osim za plaćanje smještaja, gotovina se najčešće koristi i za plaćanje zabavnih i rekreativnih aktivnosti kao što su sport ili wellness (42 posto), zatim izleti (58 posto), usluge u restoranima, kafićima, klubovima (74 posto), ulaznice za koncerte, muzeje, kazališta i galerije (59 posto) te kupnja suvenira (75 posto).
Puno mogućnosti
Ono što je domaćim turistima najvažnije, pokazalo je ovo istraživanje, su troškovi smještaja (61 posto), omjer cijene i kvalitete (59 posto), klimatski uvjeti (39 posto), troškovi prijevoza (39 posto), dobra prometna povezanost (37 posto), raznovrsna kulturna i gastronomska ponuda (36 posto), ponuda događanja (24%), noćni život (19%) te mogućnosti za šoping (17%). Neke od tih preferencija potvrđuje nam i naša sugovornica.
Kada je riječ o rezervaciji smještaja, za domaće goste najuobičajeniji način je online rezervacija preko specijaliziranih stranica za booking ili stranica putničkih agencija (40 posto), a zatim izravni kontakt putem telefona ili maila (31 posto). Otprilike četvrtina ispitanika (26 posto) rezervira smještaj putem stranice pružatelja smještaja, dok 13 posto ispitanika uopće ne treba rezervaciju. Tek 10 posto ispitanika rezervira smještaj telefonski ili putem maila kod turističkog agenta, dok samo 8 posto to čini u uredu turističke agencije. Prema istraživanju, najmanje je onih (4 posto) koji prvo dolaze na destinaciju, a tek onda traže smještaj. Online rezervacije češće su među visokoobrazovanima (53 posto), onima iz Dalmacije (62 posto), Istre, Primorja i Gorskog kotara (58 posto) te onima s mjesečnim prihodima iznad 9.000 kuna (65 posto) i 12.000 kuna (45 posto).
– Razlog zbog kojeg ljetujemo u Hrvatskoj, a ne odabiremo neke druge zemlje, je i domaća hrana, kvaliteta jela koji se nude, ali i topla usluga domaćeg stanovništva, dragi ljudi. Prijatelji su nam znali govoriti o Crnogorskom primorju kako je tamo lijepo i jeftino ljetovati. Međutim, kada smo otišli u Budvu pomalo smo se razočarali. Govorili su nam kako se možeš najesti za bagatelu, a mi takve objekte tamo nismo pronašli. Cijene u ugostiteljskim objektima nisu bile niže od onih u Hrvatskoj – kaže nam Ranka Mečenero iz Slavonije, dodajući da i na hrvatskoj obali ima puno mogućnosti, da postoje lokali s visokim cijenama, ali i oni sa primjerenim cijenama, prihvatljivim za sve one koji su došli odmoriti. Na kraju je zaključila kako »svoje novce želi ostaviti u svojoj zemlji«.