Razgovor s Brankom Vidmarom

Nagrađivani pčelar upozorava: ‘Izbjegavajte kupnju meda uz cestu’

Alenka Juričić Bukarica

Očekujemo potporu i zaštitu države - Branko Vidmar / Foto Roni BRMALJ

Očekujemo potporu i zaštitu države - Branko Vidmar / Foto Roni BRMALJ

Analizirana je prodaja meda uz cestu i ispostavilo se da je 90 posto meda neispravno. Što je ubitačan podatak. Kada te podatke obradimo, proslijedit ćemo ih Državnom inspekoratu i nadležnim institucijama i zatražiti njihovu zaštitu



O tome koliko uvoz patvorina i neispravnog meda ustvari šteti domaćoj proizvodnji, kako se domaći pčelari nose s nelojalnom konkurencijom i o tome koliko je ustvari bitna edukacija samih potrošača, razgovarali smo s Brankom Vidmarom, predsjednikom Udruge proizvođača meduna i nagrađivanim goranskim pčelarom.


Koliko na tržištu ima patvorina i šećernog sirupa i kako se kao proizvođači nosite s nelojalnom konkurencijom?


– Osnovni je problem što je kod meda, kao i kod maslinovog ulja, temeljna sirovina za patvorine izuzetno jeftina, a konačan proizvod postiže dobru cijenu. I zbog toga potrošači posežu za jeftinijim proizvodom. Zbog toga mi kroz naše udruge već 13 godine radimo na edukaciji potrošača. Tako smo na nedavno održanoj manifestaciji Riječki medenjak organizirali prvi u Hrvatskoj takozvani crni stol na kojem smo izložili upravo te patvorine kako bismo ljudima iz prve ruke pokazali što je to ustvari i kakav ima okus i miris. Drago mi je da smo izazvali jako velik interes jer neka naša istraživanja pokazuju kako je udio patvorina jako velik. Analizirana je, naime, prodaja meda uz cestu i ispostavilo se da je 90 posto proizvoda neispravno. Što je ubitačan podatak. Kada te podatke obradimo, na čelu s doc. dr. Draženom Lušićem na čelu, proslijedit ćemo ih Državnom inspekoratu i nadležnim institucijama i zatražiti njihovu zaštitu. Ovo doista postaje pošast i očito je da je prodaja tih patvorina vrlo dobro organiziran posao. Očekujemo potporu i zaštitu države, svjesni smo da se takvu masovnu pojavu neće moći ukloniti, no ako se bar stavi pod kontrolu, puno se napravilo.



Što se za našu županiju može reći po pitanju raznolikosti i kvalitete medova?– Goranski medun ima nacionalnu zaštitu izvornosti. Sada je pred nama da od ovog meda napravimo brend i kvalitetno organiziramo proizvođače. Naime, kvalitetan medun ima puno više minerala od nektarnog meda. Imamo, inače, oko 750 pčelara u županiji što je solidan broj. Zahvaljujući mjerama Udruženja pčelarskih udruga PGŽ-a i njenih članica u zadnjih pet godina je zvanje pčelar, koje se upisuje u radnu knjižicu, dobilo oko 200 novih pčelara. Veseli nas da ima i sve više mladih, kao da se uključuju i žene, budući da je prije 20-ak godina to bio isključivo muški posao.


Autohtoni proizvod


Dobro kako se potrošači mogu zaštiti kad je to toliko masovno da već neki u gorkoj šali kažu kako je najveće područje za pašu pčela kontejnerski terminal u riječkoj luci? Aludirajući na »med« iz Kine, jasno.




– Edukacija je najvažnija. Potrošači do nedavno nisu znali razliku između meduna i nektarnog meda, a sada je sve više onih koji to znaju. U PGŽ-u smo zadovoljni da smo uspjeli prezentirati med kao autohtoni proizvod, a na nama pčelarima je najveći posao na edukaciji potrošača i na tome stalno radimo i trudimo se. Preporuka je, dakle, apsolutno izbjegavati kupnju meda uz cestu gdje se prodaje kao autohtoni proizvod, najčešće turistima koje je lako zavarati. Najsigurniji je put svakako naći svog pčelara i od njega kupovati med. Preporuka su i edukacije. Za blagdan sv. Valentina, primjerice, u suradnji s Centrom za brdskoplaninsku poljoprivredu PGŽ-a organiziramo Medni poljubac gdje se može naučiti više o pravom medu.


Neobična godina


Kakva je bila ovogodišnja sezona? Na kontinentu kažu da je meda upola manje nego lani.


– Ova godina će ostati u sjećanju pčelara kao izuzetno neobična godina. I to s negativnim predznakom. Naime, nakon tople i kvalitetne zime za zimovanje pčela, imali smo najkišovitiji i najhladniji svibanj u posljednjih 70 godina. Stoga je u svibnju dobrano izostala paša bagrema i kadulje. Osim toga, jako je naglašen utjecaj klimatskih promjena na to što priroda daje pčelama. Tako smo na ocjenjivanju medova Zlatno ulište imali čitav niz iznenađenja. Manja je proizvodnja nektarnog meda, a raste proizvodnja meduna. S time da je on u pravilu tamne boje, međutim ove smo godine na Zlatnom ulištu imali seriju medova svijetle boje. Prvi put se uopće pojavio i crni cvjetni med. Što je nevjerojatno. Isto tako panel senzornih analitičara donio je odluku da utvrdi novu vrstu meda kesten-lipa. Je li on karakteristika naše županije, još ne znamo. Dakle, iznenađenja je bilo koliko hoćete Ali sve u svemu, jedna ispodprosječna godina tako da i Županija razmatra treba li pčelarima pružiti određenu pomoć. U svakom slučaju, svima je jasno da se svi moramo uključiti u nastojanje da se priroda spasi.