Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 26° 1
Sutra: 26° 26° 1
23. kolovoza 2019.
Veljko Ostojić

"Moramo se naviknuti na novu realnost": Jedan od najmoćnijih ljudi hrvatskog turizma o PDV-u, krizi, apartmanizaciji, srpanjskoj rupi...

Veljko Ostojić / Foto: S. DRECHSLER
Veljko Ostojić / Foto: S. DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 29. srpanj 2019. u 7:14 2019-07-29T07:14:00+02:00

Mi smo još prošle godine najavljivali da će ova sezona biti vrlo zahtjevna i da je razdoblje visokog rasta turističkog prometa definitivno iza nas, kaže Veljko Ostojić

Špica turističke sezone u svom je zenitu, no ove godine, pod utjecajem raznih čimbenika, što stanja u europskim zemljama iz kojih dolazi najviše gostiju, što »buđenja« Mediterana, što rastućih kapaciteta i cijena, na površinu su isplivali problemi s kojima se valja suočiti. I početi ih rješavati čim prije s obzirom da se već sada kreće u planiranje za turističku 2020. godinu. Što u stvari porezno rasterećenje znači za sektor, kao i o tome kakav je aktualni trenutak turističke sezone, razgovarali smo s Veljkom Ostojićem, direktorom Hrvatske udruge turizma (HUT).

Kakav je stav Udruge o PDV-u u ugostiteljstvu? Što po pitanju te stope radi konkurencija, čuje se da je čak i Mađarska spustila PDV na ugostiteljske usluge i to na pet posto? Upozoravali ste nedavno i kako je sada vrijeme da se nešto napravi obzirom da se već formiraju cijene za iduću godinu?

- Smanjenje stope PDV-a na posluživanje hrane u ugostiteljskim objektima predstavlja značajan korak naprijed u nužnom podizanju konkurentnosti hrvatskog turizma. Konkurentno poslovno okruženje u sve složenijoj tržišnoj utakmici na Mediteranu postaje ključna odrednica uspjeha narednih turističkih sezona. Koliko je poticajni PDV u turizmu važan najbolje pokazuju primjeri u okruženju. Mađarska koju spominjete prepoznala je važnost i potencijal svog turističkog sektora te je smanjila PDV na turističke usluge, jednako kao i Austrija, a isto će napraviti i Grčka i to već sada u kolovozu, unatoč prvim najavama da će to realizirati tek dogodine. To su ozbiljni koraci kojima ove države povećavaju konkurentnost svoje ponude i rezultati će biti vidljivi već sljedeće godine. I najavljeno smanjenje PDV-a u još jednom dijelu hrvatske turističke ponude rezultirat će povećanjem investicija, zaposlenosti i plaća, te posljedično i prihoda državnog proračuna te lokalne i regionalne samouprave. Naš srednjoročni cilj je potpuno izjednačavanje visine stope PDV-a sa onom u nama konkurentnim zemljama te se nadamo njegovu ostvarenju u suradnji sa Vladom RH. 

Manjak kadrova

Jedan od glavnih, ako ne i najvažniji problem hrvatskog turizma trenutno, jesu kadrovi. Ovaj višegodišnji problem se vatrogasno rješava podizanjem kvota za strane radnike, međutim, kako dalje? Jesu li hotelijeri ove godine uspjeli popuniti potrebe za kadrovima? Već ima primjera da se zapošljavaju Filipinci, Indijci... Je li to budućnost?

- Još u jesen prošle godine HUT je Vladi, Ministarstvu turizma i Ministarstvu rada i socijalne skrbi dostavio mjere za rješavanje problema nedostatka radne snage, s kratkoročnim i dugoročnim učincima. Tada smo pozdravili i odluku o povećanju kvota iako smatramo da je to samo vatrogasna mjera. Nažalost, unatoč dobroj reakciji svih institucija i Vlade, brzo se pokazalo se kako ni veći broj dozvola za strane radnike nije dovoljan i kako je postojeći sustav i dalje pun administrativnih barijera koje su se našle na putu kompanijama. Moramo početi dubinski rješavati problem nedostatka radne snage, a u turizmu se on može riješiti prvenstveno povećavanjem plaća jer zemlje u okruženju koje privlače naše radnike osiguravaju značajno veće plaće. Nažalost, s obzirom da se uskoro otvara i austrijsko tržište radnicima iz Hrvatske, bojimo se da će ovaj problem u budućnosti biti još izraženiji. Smanjenje PDV-a na posluživanje hrane na 13 posto će nam osloboditi prostora za povećanje plaća, no kada znamo da je konsolidirana neto dobiti turističkog sektora u Hrvatskoj ispod 6 posto ostvarenog prihoda, unutar čega treba pronaći prostor i za plaće i za investicije, bit će potrebni dodatni koraci za hvatanje priključka s okruženjem. Mi ćemo se i dalje zalagati za nastavak rasterećenja turizma na razinu konkurencije koje jedino može omogućiti značajnije podizanje plaća koje bi stabiliziralo tržište radne snage. Nadamo se nastavku argumentiranog dijaloga s Vladom u tom smjeru, na dobrobit sektora, ali i čitavog gospodarstva Hrvatske. 

Foto: S. DRECHSLER

»Srpanjska rupa«

O srpnju i famoznoj »srpanjskoj rupi« već je puno rečeno. Kako Vi gledate na situaciju u srpnju, je li bilo za očekivati da bi ovaj dio špice sezone mogao biti slabiji i jesmo li se možda mogli pripremiti na to?

- Mi smo još prošle godine najavljivali da će ova sezona biti vrlo zahtjevna i da je razdoblje visokog rasta turističkog prometa definitivno iza nas. Ako se sjetite, unatoč ostvarenom rastu fizičkih turističkih pokazatelja prošle sezone, već lani se pokazalo da je gotovo nemoguće popuniti ukupne turističke kapacitete pa smo na primjer u udarnom mjesecu kolovozu imali situaciju da je svaki treći krevet u privatnom smještaju bio prazan. Moramo se naviknuti na novu realnost u kojoj Hrvatska više nije u izrazitom rastu potražnje te da gosti na našim tradicionalnim tržištima razmatraju Hrvatsku kao jednu od opcija za svoj odmor na Mediteranu. Sigurnosno stanje na istočnom Mediteranu se stabiliziralo, na svim tržištima u okruženju dodatno ulažu u poboljšanje poslovnog okruženja u turizmu i svatko se bori za svakog gosta. Dodatno, rast europskog gospodarstva usporava i ljudi sve racionalnije planiraju svoje troškove, zbog čega vidimo daljnji rast last-minute rezervacija koje često sadrže i ponude s nižim cijenama od onih koje su prethodno objavljene. Mislim, također, da je termin »srpanjska rupa« neprikladan i, rekao bih »potrošen« u nekim drugačijim tržišnim okolnostima. Vjerujem da će, kao što smo rekli prilikom predstavljanja naše publikacije Turistički impuls za drugi kvartal 2019., uz dodatne prodajne i promotivne napore ponavljanje prošlogodišnjih brojki dolazaka i noćenja biti moguće i to ne trebali smatrati neuspjehom.

Ekspanzija obiteljskog smještaja

Činjenica je i da su i neke druge zemlje u problemu, poput Grčke. Može li se reći da je ovogodišnja sezona donijela svojevrsno preslagivanje na Mediteranu?

- Trend koji smo imali u Hrvatskoj od 2015. do 2018. bio je izvan svih standarda i znali smo da to nije održivo na dugi rok. S druge strane zemlje istočnog Mediterana prvenstveno zbog sigurnosnih prilika bili su ispod njihovih realnih brojki. Ono što se dogodilo u međuvremenu je da su svi naši konkurenti u okruženju, očekujući preokret situacije, značajno poboljšali uvjete poslovanja u turizmu, kako bi potaknuli nova ulaganja i kvalitetom privukli goste. Gosti sa tradicionalnih emitivnih tržišta za čitav mediteranski bazen su sve zahtjevniji i očekuju sve više za svoj novac. Jedini kriterij po kojem će se tržište preslagivati je da će oni koji imaju kvalitetniju ponudu imati bolje rezultate, kako na razini zemalja, tako i na razini ponude unutar pojedinih destinacija. I to su svi naši konkurenti shvatili.

Kad spominjete Grčku, njihov ministar turizma predstavio je u nedjelju novu, vrlo ambicioznu strategiju razvoja turizma koja uključuje značajne porezne rezove, niži PDV na turizam, sve s ciljem povećanja konkurentnosti njihove turističke industrije. Zadovoljni smo stoga što je i naša Vlada prepoznala važnost turizma za hrvatsko gospodarstvo i nužnost reagiranja. Najveći dio sredstava oslobođenih najavljenim smanjenjem PDV-a na posluživanje hrane u ugostiteljskim objektima i ostalim poreznim rasterećenjima koje je najavila Vlada usmjerit će se u investicije u podizanje kvalitete objekata i ukupne ponude te u povećanje plaća zaposlenika koje jedino može stabilizirati ponudu radne snage u turizmu. 

Što je po Vama najveći problem početka špice sezone? Stalno se govori da imamo skoro 50 tisuća kreveta više u obiteljskom smještaju u odnosu na lani. Je li to osnovni problem ili su stvari složenije? Često se, naime, čuje kako manjak u srpnju treba gledati odvojeno od rasta kapaciteta u obiteljskom smještaju.

- Tri su trenda utjecala na percepciju početka ove sezone - izniman rast od više od 10 posto prijašnjih godina, usporavanje europskog gospodarstva i nekontrolirano bujanje kapaciteta u privatnom i takozvanom nekomercijalnom smještaju. Iako smo strategijom razvoja hrvatskog turizma predvidjeli povećanje smještajnih jedinica u hotelima, jer donose veću dodanu vrijednost, kod nas se dogodila ekspanzija obiteljskog smještaja. Naravno, on mora biti sastavni dio ponude svake destinacije odnosno smještajnog portfelja, no kod nas se dogodio nekontrolirani i suboptimalan rast pa je posljedično takva i struktura turističke ponude. Mi danas u Hrvatskoj imamo 1,1 milijun kreveta u takozvanom privatnom i nekomercijalnom smještaju, u hotelima i turističkim naseljima 174.000 kreveta, a u kampovima 245.000 mjesta. Hotelski gosti prosječno troše 122 eura dnevno, a prosječna potrošnja po gostu na razini čitave Hrvatske sada je 79 eura. Ako pogledamo primjer Španjolske gdje je prosječna potrošnja 137 eura dnevno, a gotovo da nema privatnog smještaja, jasno je kako trebamo dalje ulagati u razvoj.

Neke destinacije pucaju po šavovima u ljetnim mjesecima, no u definiranju prihvatnog kapaciteta destinacija nije se daleko došlo. Dapače.

- Pitanje definiranja prihvatnog kapaciteta te pitanje takozvanog overturizma je pitanje za pojedine destinacije i to su ključna pitanja za osvješćivanje stanja te donošenje adekvatnih i nužno potrebnih odluka.

Često se spominje i da smo lani na krilima dobre potražnje posljednjih nekoliko godina, dostigli plafon što se cijena tiče. Kako to komentirate i po Vama kakva će morati biti politika cijena za sezonu 2020.? Isto tako, kako komentirate činjenicu da u sezoni rastu cijene i autoceste i trajekta i namirnica u dućanima...

- Cijene su i ove godine u situacijama kada nije bilo investiranja u smještajne objekte više prosječno 2 do 3 posto i to je razina koju tržište prihvaća. Tamo gdje je investirano cijene su naravno značajno podignute i činjenica je da tržište dozvoljava jer dobiva adekvatnu vrijednost za novac. Improvizacije tipa starog namještaja u garaži više ne prolaze. Ostat ćemo konkurentni jedino ako kontinuirano dižemo kvalitetu, i smještaja i ukupne turističke ponude. A za to su potrebne investicije za koje zbog trenutno visokog ukupnog opterećenja na poslovanje u turizmu nema puno prostora. Upravo zato uporno zagovaramo smanjenje PDV-a koje bi potaknulo i investicije u kapacitete i nužno povećanje plaća u turizmu koje bi osiguralo rast kvalitete usluge. Zadovoljni smo što je Vlada prepoznala nužnost djelovanja u tom smjeru. Što se tiče politike cijena svaki pružatelj usluga definira je samostalno i ona je proizvod niza faktora. Mislim da za 2020. moramo biti svjesni gospodarske situacije i najava kretanja na emitivnim tržištima, onoga što radi konkurencija te biti izrazito umjereni usudio bih se reći i skromni. No, svatko donosi odluku za sebe.

Tip smještaja

Privatni smještaj je ove godine očito u najvećim problemima. Kakve su, pak, informacije što se tiče hotela i kampova? Uspijevaju li se prodajnom politikom hotelijeri ipak bolje prilagoditi tržištu? Je li bilo tih famoznih snižavanja cijena?

- Rezultati ankete koju smo proveli među članicama HUT-a početkom lipnja pokazuju kako tempo rezervacija usporava, a volumen rezervacija se smanjuje od 3 do 7 posto u usporedbi s prošlom godinom. Ako gledamo prema tipu smještaja, s nižim rezervacijama se najviše bore apartmani pa slijede kampovi dok su hoteli u relativno dobroj situaciji. Turističke kompanije su očekivale izazovniju sezonu i imaju potrebne alate za praćenje stanja i trendova rezervacija te sukladno tome prema potrebi rade potrebne aktivnosti. Prema našim spoznajama, nema značajnijih linearnih smanjivanja cijena niti za to ima potrebe. Ako se rade određene cjenovne akcije to je u pravilu za pojedini objekt te određeno razdoblje. Važno je naglasiti da se jasno iskristaliziralo pravilo da oni objekti u koje se kontinuirano ulaže i diže razina usluge nemaju izazova ni s rezervacijama ni s cijenama, i iz toga trebamo izvući pouku.

Ponoviti prošlu godinu

Kakve su najave za kolovoz, kao i posezonu?

- Tržišna neizvjesnost je glavna odrednica cijele sezone koja se očituje u sve izraženijem »last minute bookingu«. To znači dnevna bitka za svakog gosta i svako noćenje do zadnjeg dana sezone. Prema sada dostupnim informacijama ne očekujem ništa dramatično i rekao bih da ne bi trebali biti nezadovoljni ponavljanjem prošlogodišnjih brojki noćenja i dolazaka.

Što su eventualne pouke ove sezone, a koje bi trebalo uzeti u obzir u planiranju 2020.?

- Prva pouka je da su godine intenzivne tržišne potražnje iza nas dok je glavna pouka, koja proizlazi iz prve, ta da moramo dizati kvalitetu ponude kako bi održali korak s konkurencijom. To možemo samo poboljšanjem okvira poslovanja u turizmu. Turizam čini 20 posto BDP-a Hrvatske i moramo se prema njemu početi odnositi kao prema strateškoj grani o čijoj uspješnosti ovisi velik dio gospodarstva.

Foto: S. DRECHSLER

Investicijski ciklus od 3 milijarde eura

Što očekujete od budućeg Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu? Što su u stvari bile glavne manjkavosti dosadašnjeg zakonskog rješenja?

- Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu koji je donesen 2010. nije bio dorečen i uz to je praktično neprovediv. Činjenica je da nije formirana niti jedna suvlasnička zajednica u kampu na čemu se bazirao model rješavanja zemljišta u kampovima. Sadašnji prijedlog je u osnovi dobar, posebno u dijelu izmjene modela suvlasničke zajednice u model dugoročnog zakupa. Hrvatska udruga turizma je u okviru otvorenog e-savjetovanja dostavila svoje sugestije i primjedbe na tekst nacrta prijedloga Zakona i one su na taj način javno dostupne. Kvalitetna i investicijski prihvatljiva rješenja koje bi novi zakon trebao donijeti otvorila bi novi investicijski ciklus naročito u kampovima, a koji mi procjenjujemo na 3 milijarde eura u narednih 5 do 7 godina.

Kako komentirate činjenicu da će se turističko zemljište moći i otkupiti, spominju se cijene koje određuju sudski vještaci?

- HUT je u suradnji sa svojim članicama razmotrio prijedloge i više puta isticao kako je u interesu razvoja ključno prvo jasno definirati zakonski okvir. Pitanje cijene je već pitanje provedbe i ovisi prvenstveno o konkretnim situacijama i pojedinačnim procjenama. No, ključno je da su pravila zakupa ili prodaje precizno definirana zakonom odnosno podzakonskim aktima. Pitanje prodaje zemljišta u ovoj varijanti zakona je definirano kao mogućnost, a ne kao osnovni model na kojemu se zasniva odnos između vlasnika zemljišta i korisnika odnosno zakupca. Da li će do toga doći ovisi o nizu faktora.

Potrebno je poboljšanje poslovnog okruženja

U ovogodišnjoj analizi Udruge bilo je riječi kako će investicijski potencijal hotelijera za ulaganja biti smanjen. Što se, dakle, može po tom pitanju očekivati u godinama koje dolaze i što ustvari najviše utječe na smanjenje tog investicijskog potencijala?

- U anketi koju smo proveli u ožujku u sklopu Turističkog impulsa, prve redovite publikacije o kretanjima u hrvatskom turizmu, kompanije su istaknule kako će biti primorane smanjiti investicije ako se ne dogode značajni pomaci u poboljšanju poslovnog okruženja. Prema toj anketi kompanije već za ovu godinu očekuju smanjenje investicija od 20 posto, a u naredne dvije godine daljnje smanjenje po stopi od 33 posto u usporedbi s razdobljem od 2018. i 2019. godine. Imamo pozitivne pomake u regulativi i očekujemo nastavak aktivnosti u tom smjeru kako bi došli u situaciju da smo konkurentni sa zemljama u okruženju.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka