Razgovor

Mirela Holy o povratku u politiku: ‘Želim pomoći SDP-u u transformaciji prema crveno-zelenoj stranci’

Zlatko Crnčec

Mirela Holy / Foto Davor Kovačević

Mirela Holy / Foto Davor Kovačević

Mislim da je korisno za Hrvatsku da ipak ima jaku stranku na lijevom centru. I da ta stranka ide prema modernim i progresivnim konceptima. A zeleni su koncepti takvi koncepti. Spremna sam SDP-u pomoći u tome



Nekadašnja ministrica zaštite okoliša Mirela Holy u razgovoru za naš list govori o situaciji u Hrvatskoj vezano za gospodarenje otpadom, energetiku, ali i o tome ima li ambicija ponovo se vratiti u visoku politiku.


Kako komentirate situaciju s otpadom u Zagrebu?


– Situacija u Zagrebu je loša. S tim da je situacija u puno jedinica lokalne samouprave još gora.




Gora čak i od Zagreba?


– Tako je. Naime, ako gledate Jakuševac koji je je veliki izvor problema za ljude koji žive na području Novog Zagreba, taj deponij je saniran. Međutim, on je već trebao biti zatvoren, ali s obzirom na to da ni gradonačelnik Milan Bandić ni gradska vlast nisu radili ništa na tome da se uspostavi alternativni sustav gospodarenja otpadom u Zagrebu, Zagrepčani i danas svoj otpad odlažu na odlagalište koje je trebalo biti zatvoreno prije osam godina. Bandić je obećao da će se sam zapaliti ukoliko Jakuševac neće biti zatvoren. A vidimo da je Jakuševac još uvijek otvoren i to je ogroman propust gradske vlasti. A trebalo je napraviti ono što je od nas očekivao i EU, a to je poštovati rokove vezane uz takozvane otpadne direktive. Ono što su jedinice lokalne samouprave prvo trebale odraditi, i na čemu sam inzistirala kao ministrica, jest da se prvo sredi situacija s biofrakcijom otpada. I to zato što su nam tu rokovi bili najbliži. Već 2013. smo trebali smanjiti količinu biootpada koji se odlaže na deponije za 25 posto u odnosu na referentnu 1997. godinu. Naravno, to se nije napravilo. Nije samo problem Zagreba već i države u cjelini što nemamo planski, odnosno strateški pristup gospodarenju otpadom. Nemamo jasnu viziju na koji način trebamo riješiti taj problem. Možda to može zvučati i pomalo paradokslano, ali Hrvatska ima dobru priliku da implementira najrazvijenije tehnologije na području gospodarenja otpadom s obzirom na to da smo u dosta velikom zakašnjenju, ali moj je dojam da se to neće napraviti. I dalje će se gurati tehnologije poput mehaničke biološke obrade otpada (MBO). Tu postoji i mješavina svega i svačega, od nesposobnosti gradskih, regionalnih i državnih vlasti do povezanosti s različitim interesima ljudi koji su u biznisu s otpadom. Tu je, naravno, i pokušaj nezamjeranja građanima zato što oni funkcioniraju uvijek po principu NIMBY (not in my backyard). Nitko ne želi biti u blizini bilo kakvog mjesta na kojem se radi nešto s otpadom. I sve je to dovelo do situacije kakvu imamo. A to je da je 2020. godina, a da nismo ispunili obvezu ni iz jedne otpadne direktive EU-a. I sigurno ćemo zbog toga plaćati penale.


Kako komentirate nagli porast cijene odvoza otpada i naknadnu Bandićevu intervenciju da se ta cijena ipak malo smanji?


– To samo govori u prilog tezi koju sam već rekla. Vidi se da potpuno izostaje planski pristup otpadu. Puštaju se probni baloni, a kada se vidi da je reakcija građana negativna onda se predlažu drugačije odluke. Ali da se sve radilo kako se trebalo, da se išlo po etapama, da se prvo rješavala situacija s biofrakcijom koja zauzima veliki udio u miješanom komunalnom otpadu, pa onda prema selekciji i odvajanju onih vrsta otpada koje možemo obrađivati u Hrvatskoj – situacija bi bila puno bolja. Sada se događa jedna apsurdna situacija da se odvaja sve i svašta. Gradimo jedan vrlo skupi sustav, a ne postoji planski pristup. Država je trebala procijeniti koja infrastruktura nedostaje i poticati industrije obrade otpada kako bismo ih imali u Hrvatskoj. I da se točno zna na kojim lokacijama, ali je sve to nažalost izostalo i danas imamo to što imamo.


Gradnja infrastrukture


Kako vam se čini aranžman po kojem Zagreb biootpad vozi vlakom u Novsku?


– Te je potpuno apsurdno. Treba imati na umu da je u ukupnoj cijeni zbrinjavanja otpada transport jako visoka stavka. Novska nije blizu. Bez obzira što je najavljeno da bi se biofrakcija otpada prevozila vlakom, to bi drastično poskupilo cijeli postupak. Biofrakcija otpada se uvijek mora zbrinjavati na mjestu nastanka otpada, dakle na samoj lokaciji. I za to je bilo potrebno sagraditi odgovarajuću infrastrukturu, pogotovo zbog toga što to i nije komplicirano. Zagreb je to mogao riješiti ne prije godinu dana, već prije deset godina.


Bili ste dosta skeptični prema sustavu centara za gospodarenje otpadom.


– Tako je.


Neki centri već rade, neki su već ugovoreni. Ali tu postoje veliki problemi, recima Marišćina kod Rijeke gdje stanovnici imaju velikih problema.


– Moramo imati na umu da će građani, u čijoj blizini će se graditi postrojenja za obradu otpada uvijek negativno reagirati. Nije to samo situacija u Hrvatskoj, to je prisutno u cijelom svijetu. Taj se fenomen zove NIMBY – not in my backyard. Građani nigdje nisu sretni kada je u njihovoj blizini predviđeno postrojenje za obradu otpada. Što se tiče samih centara ja jesam bila skeptična kao ministrica, ne prema centrima kao centrima. Osobno nemam ništa protiv njih, nego sam skeptična prema MBO tehnologiji koja se gurala u svim tim centrima. Tu se dovozi miješani komunalni otpad, on završava na traci koja ima kompjutorsku spektrometriju na temelju koje se odvajaju različite frakcije otpada. Međutim problem s MBO-om jest u tome što su takve frakcije vrlo često kontaminirane, odnosno nisu čiste. Kada vi kod kuće odvajate otpad onda je, na primjer, papir čist. A kada vi taj papir pomiješate s drugom vrstama otpada on postaje kontaminiran i više ga nije moguće iskorištavati. MBO podrazumijeva metodu kojom se potiče lijenost kod potrošača da ne idu prema selekciji otpada.


Znači problemi proizlaze iz tehnologije koja se koristi u centrima?


– MBO je nešto što bi se moglo nazvati privremenim rješenjem. Dugoročno rješenje bi trebalo ići prema maksimalnom iskorištavanju svih korisnih frakcija otpada. EU je sada predstavila Green New Deal, odnosno novi dogovor u kojem se predviđa transformacija ukupnog europskog gospodarstva s linearne prema cirkularnoj ekonomiji. A da bi cirkularna ekonomija zaživjela moramo imati izgrađen integrirani sustav gospodarenja otpadom kako bismo uopće došli do kvalitetnih sirovina bez da uzimamo nove iz okoliša i tako ga degradiramo. Centri mogu postojati, ali treba se ići na drugačije tehnologije koje su bolje i na neki način čak i jeftinije, koje imaju manji negativan utjecaj na okoliš, koje u startu posjeduju pretpostavke za cirkularnu ekonomiju. Tehnologije danas postoje. Hrvatska bi trebala ići u pravcu najboljih i najnovijih tehnologija s najmanjim štetnim utjecajima na okoliš. A MBO to nije.


Odraditi promjene


U medijima su se pojavile kombinacije da bi u SDP-ovoj Vladi mogli ponovo biti na čelu resora zaštite okoliša. Kakva se situacija s vašim političkim angažmanom u SDP-u?



Što mislite o načinu financiranja obnovljivih izvora?


– Apsolutno podržavam obnovljive izvore energije. Međutim, tu se, kao i u području otpada, treba ići s promišljenim pristupom kako bi Hrvatska kao država imala što je moguće manje emisije. To je jedna od mjera suzbijanja klimatskih promjena. Međutim, treba osmisliti cjelokupni sustav na način da gospodarstvo od toga ima što je moguće više koristi. To onda podrazumijeva da s razvojem obnovljivih izvora energije treba, kao prvo, napraviti kartu obnovljivih izvora energije. Treba se ići na diverzifikaciju kako se i u ovom dijelu ne bi ovisilo samo i isključivo o jednom tipu energenta. Na primjer o vjetru ili suncu. Nužno je da Hrvatska razvojem tehnologija i kadra može od tih projekata imati maksimum i u gospodarskom smislu. Nažalost, u Hrvatskoj se u razvoj OIE išlo nepromišljeno iz pozicije javnog interesa. Nažalost, jako promišljeno iz pozicije partikularnih interesa pojedinih investitora. Takve su pojave primijećene i u drugim europskim državama.



– U SDP-u nisam s nikim razgovarala o tome, dakle ni s Davorom Bernardićem. Ne znam jesu li drugi ljudi koji su bili spominjani u tom kontekstu imali razgovor o tome, ali ja ni s kim nisam razgovarala o tome. Ne znam tko je bio izvor tih tvrdnji, novinari se pozivaju na neke izvore iz SDP-a. Moj je dojam da su to špekulacije s imenima ljudi koji su uključeni u vodstvo Savjeta SDP-a.


Ja sam predsjednica Savjeta za zeleni razvoj SDP-a. Uključila sam se kako bih pomogla SDP-u u transformaciji prema crveno-zelenoj stranci. Mene je politika zaštite okoliša uvijek interesirala, a interesira me i danas što je vidljivo i iz toga što sam članica Odbora za adaptaciju klimatskim promjenama i društvenu transformaciju EU-a. Željela bih da se u Hrvatskoj naprave promjene u politici zaštite okoliša, da Hrvatska ne bude na začelju svih ovih procesa, da krenemo u ozbiljnu tranziciju s linearne prema cirkularnoj ekonomiji. Ako imate takve ambicije, onda naravno da ste zainteresirani da budete na poziciji na kojoj imate instrumente s kojima možete odraditi te promjene. Ali u ovom trenutku je doista neozbiljno razgovarati o nečem takvom jer se ne zna ni kako će stranka proći na izborima. To je puštanje probnih balona ili čak pokušaj da se radi šteta vodstvu SDP-a. U politici je jedna od najvažnijih politika ona kadrovska. I kalkuliranje s imenima ne stvara pozitivnu atmosferu u dobrom dijelu stranke. Pogotovo kod onih ljudi koji smatraju da su svojim radom zaslužili da budu razmatrani kao takve opcije.


Bili ste na listi za europske izbore. Biste li bili spremni, ako bi vam se ponudilo da budete i na listi za parlamentarne izbore?


– Iskreno, o tome uopće ne razmišljam jer radim lijep posao koji je manje stresan, a dobro je plaćen. Tako da nisam, iskreno govoreći, uopće razmišljala o takvoj mogućnosti. Prihvatila sam biti na listi SDP-a za Europski parlament iako uopće nisam ni pomišljala da bi se to moglo dogoditi. Ali Davor me zamolio da razmislim. I tako sam pristala na to, i drago mi je da jesam. Mislim da sam ipak i pomogla na neki način SDP-u. I drago mi je da se situacija u stranci od europskih izbora, i nešto prije njih, stabilizirala. I da se stranka sada ponovo ponaša kao politička organizacija i kao oporba i ne bavi se više sama sobom. Nisam članica SDP-a i nemam uvid u trenutnu situaciju u organizaciji tako da ne znam hoće li se takva situacija održati ili ne. Mislim da je korisno za Hrvatsku da ipak ima jaku stranku na lijevom centru. I da ta stranka ide prema modernim i progresivnim konceptima. A zeleni su koncepti takvi koncepti. Spremna sam SDP-u pomoći u tome.


Čini se da građani Zagreba nisu zaslužili bolju vlast


Ide li Bandićeva vladavina Zagrebom prema kraju?


– Voljela bih misliti da ide prema kraju jer, kada govorimo o temama s kojima se ja bavim, ovo što se događa s otpadom, otpadnim vodama, općenito s komunalnom infrastrukturom, je otužno. Gradska vlast nije u stanju rješavati ključne probleme za koje je grad zadužen. Da ne govorimo o sumnjama u financijske malverzacije. Ali znate kako se kaže – narod uvijek ima vlast kakvu zaslužuje. Pa čini se da građani Zagreba nisu zaslužili bolje.


Kako komentirate odluku Ustavnog suda? 


– Smatram je opravdanom. Fiksni dio može biti tek manji dio trenutne cijene odvoza korišten za hladni pogon sustava. Cijena putem varijabilnog dijela mora služiti kao motivirajući čimbenik za selekciju otpada.