Blokada ne prestaje

Ministarstvo ne odustaje: Kurikularna reforma odgađa se za rujan 2017.

Ljerka Bratonja Martinović

Snimio Nenad REBERŠAK

Snimio Nenad REBERŠAK

Ministarstvo je još u ožujku poručilo da ukoliko se pokaže da su potrebne značajnije promjene, tada ostaje otvorena mogućnost pomicanja eksperimentalne primjene na školsku godinu 2017./2018.



ZAGREB  Kurikularna reforma neće krenuti od jeseni, na što je u srijedu diljem Hrvatske ministra Predraga Šustara pozvala impozantna građanska masa. Dok Šustar ponavlja da je reforma ključna i neupitna, iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, gdje pripremaju kurikulume za javnu raspravu, tvrde da se pokazalo kako neki kurikulumi nakon stručne rasprave trebaju dublje izmjene. To je od početka Šustarovog mandata označeno kao razlog za odgodu reforme za jednu školsku godinu.


– Eksperimentalna provedba ovisi o zrelosti kurikulumskih dokumenata. Ministarstvo je u ožujku jasno poručilo da će, ukoliko se u stručnoj i javnoj raspravi pokaže da kurikulumski dokumenti ne trebaju značajnije izmjene, ona krenuti u školskoj godini 2016./2017. Međutim, ako se pokaže da su potrebne značajnije promjene, tada ostaje otvorena mogućnost pomicanja eksperimentalne primjene na školsku godinu 2017./2018. – podsjećaju iz MZOS-a. »U kontekstu te izjave, jasnim biva zbog čega Ministarstvo inzistira na tome da se sve izmjene i dopune u kurikulumskim dokumentima vidno označe i javnosti daju na uvid.


Uvidom u pojedine kurikulumske dokumente već sad je razvidno da su neki od tih dokumenata nakon stručne rasprave trebali dublje izmjene«, upozoravaju iz MZOS-a. Da bi sa sebe skinuli svaku odgovornost za odgodu kurikularne reforme, iz MZOS-a navode da su i sami članovi Ekspertne radne skupine 23. svibnja pisanim putem predložili pomicanje eksperimentalne primjene kurikulumskih dokumenata na školsku godinu 2017./2018., da bi se vrijeme koje je pred nama iskoristilo za doradu dokumenata, stručno osposobljavanje učitelja i pripremu za vanjsko vrednovanje.


Novi članovi




Dok je očito spreman na odgodu reforme, Šustar nije spreman odbiti traženu dopunu Ekspertne radne skupine (ERS) s novih 10 članova. Pritom se, osim na zaključke saborskog Odbora za obrazovanje, poziva i na zaključke okruglog stola Sveučilišta u Zagrebu iz ožujka, gdje se tražilo proširenje ERS-a sa sedam na 20 članova. Kada će, i na koji način pokrenuti imenovanje novih članova u MZOS-u se ne može doznati, no prema tumačenju koje smo dobili, izvjesno je da će se ići u realizaciju spornih zaključaka zbog kojih su Jokić i njegov tim odstupili.   


– U svezi s imenovanjem članova ERS-a postoji Strategijom propisana procedura koju je Ministarstvo dužno poštivati. Dakle,  po tom pitanju nećemo se ogriješiti ni o zakon, ni o propisanu proceduru – sve je što su nam iz Šustarovog ministarstva odgovorili na pitanje o tehnici dopune ERS-a. Procedura predviđena u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije kaže da je za ustroj ERS-a nadležno Posebno stručno povjerenstvo, koje vodi Neven Budak. Pred njega do jučer nije stigao takav zahtjev, a ukoliko dođe, povjerenstvo će ga, kaže, razmotriti. Sam Budak već je dao do znanja da je nesklon širenju radne skupine prije završetka javne rasprave. Ideju o proširenju ERS-a smatra promašenom, jer bi, ako već treba uključiti nove stručnjake, trebalo proširiti radne skupine za pojedine predmete.


– Nitko nas zasad nije uvjerio da treba dopunjavati ERS. Oni organiziraju posao, a ne vrednuju dokumente. Treba pričekati da završi javna rasprava – poručuje Budak.


Smirivanje strasti


Impresivan prosvjed u Zagrebu i brojnim drugim gradovima malo koga je ostavio ravnodušnim, pa su o tom događaju izvijestile i svjetske agencije, prenoseći kako se hrvatski građani i prosvjedima pokušavaju izboriti za stručnu reformu školstva, lišenu politike i pritiska konzervativnih struja na reformiranje obrazovnog procesa. Na domaćoj sceni, reakcija je stigla upravo od konzervativaca, koji su pokušali relativizirati iskazani građanski bunt.


– Mislim da ministar Šustar može biti zadovoljan kad desetak sindikata, preko 250 udruga +SDP+HNS+10 dana medijskog pozivanja na prosvjed protiv Vlade skupi 25 ili koliko već tisuća ljudi. To znači da većina Hrvata podupire proširenje ekspertne skupine i nastavak reforme sa ili bez Milanovićevog štićenika – objavila je Željka Markić, čelnica udruge U ime obitelji, na svojem Facebook profilu. »Neću podsjećati na Hod za život koji je okupio 15.000 ljudi, već na onih 100.000 koji su se slili na Trg kad su oslobođeni hrvatski generali. Stvarno, Hrvatska je pokazala da zna bolje«, komentirala je Markić.


Predsjednik Hrasta, Ladislav Ilčić, izjavio je za N1 televiziju da jest za reformu, ali ne u režiji kadra imenovanog u vrijeme SDP-a.


– Ljudima na trgu je očito u redu da je Milanović odabrao radnu skupinu, i da je Mornar potpisao imenovanje. Očito im je normalno da je politika zadužena za radnu skupinu. Sad su se promijenile okolnosti, SDP-ovci više nisu vladajući i što bi ljudi htjeli? Da oni koje je SDP odabrao kao stručnjake moraju biti bogomdani idućih 15 godina, bez obzira na manjkavosti koje su se pokazale? – ustvrdio je Ilčić.


Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a, poziva na smirivanje strasti, ali i pozdravlja najavljeno recenziranje rada Jokićevog tima.


– Recenziranje u znanosti uvijek mora netko drugi obavljati, nitko ne može recenzirati sam sebe, a to moraju biti po mogućnosti priznati autoriteti, neovisne institucije ili osobe. Stručna i javna rasprava služe za to da se uoče eventualni nedostaci i ja vjerujem da će se sve korisne primjedbe usvojiti – rekao nam je Kusić. HAZU, napominje, ima posebno Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo koje obavlja evaluaciju recenzija kurikuluma po pojedinim područjima jer se radi o više od 3.000 stranica, a konačni će stav o kvaliteti kurikuluma donijeti predsjedništvo HAZU.