Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 8° 1
Sutra: 8° 8° 1
24. siječnja 2020.
Njemačka kancelarka u Zagrebu

Merkel branila hrvatske "napore u zaštiti" vanjskih granica EU-a

Foto/Patrik Macek/PIXSELL
Foto/Patrik Macek/PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 20. studeni 2019. u 17:26 2019-11-20T17:26:00+01:00

Imamo dobre odnose, imamo i oko 395.000 Hrvata koji žive i rade u Njemačkoj i smatram da se naša gospodarska suradnja može ojačati, te ćemo i dalje raditi na tome, kazala je Merkel, koja je komentirajući proces priključivanja Hrvatske u područje Schengena odala priznanje Hrvatskoj za sve što je do sada učinila po tom pitanju

ZAGREB  Tijekom hrvatskog predsjedavanja Vijećem Europske unije poduprijet ćemo rješavanje brojnih problema i zato je bitno da usko surađujemo i imamo iste prioritete. To je prije svega pitanje brexita, koji se mora riješiti tako da naši odnosi budu utvrđeni iduće godine, a za to nemamo puno vremena. Kod usvajanja europskog proračuna važno je srednjoročno financijsko planiranje, a zajednički interes je da imamo proračun usmjeren budućnosti koji će voditi računa o novim ciljevima, ulaganjima u istraživanje i znanost, kao i u zajedničke europske napore da se migracije smanje. Podupiremo i planove hrvatske vlade tijekom predsjedavanja da dođe do sastanka zemalja zapadnog Balkana, kazala je njemačka kancelarka Angela Merkel nakon sastanka s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem u Zagrebu na kojem se razgovaralo o bilateralnim pitanjima i prirpemi za predsjedavanje Europskom unijom. Dodala je kako je vrlo važno da se pokrenu ponovo pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, kao i da u tom procesu očekuje veliku pomoć Hrvatske.

Bilateralni odnosi

Govoreći o bilateralnim odnosima Hrvatske i Njemačke Merkel je ocijenila kako tu nema značajnijih problema.

- Imamo dobre odnose, imamo i oko 395.000 Hrvata koji žive i rade u Njemačkoj i smatram da se naša gospodarska suradnja može ojačati, te ćemo i dalje raditi na tome, kazala je Merkel, koja je komentirajući proces priključivanja Hrvatske u područje Schengena odala priznanje Hrvatskoj za sve što je do sada učinila po tom pitanju.

Dvoje premijera razgovaralo je o odnosima Hrvatske i Njemačke za koju je Plenković rekao da je oduvijek »prijateljska država i zemlja koja nas je podupirala u strateškim međunarodnim ciljevima«.

Glavni je vanjskotrgovinski partner i jedna od glavnih zemalja za ulaganja u Hrvatsku, zemlja u kojoj žive brojni Hrvati i zemlja iz koje nam svake godine dolazi veliki broj turista.

Oboje su istaknuli da je u pogledu europskih tema najbitnija sljedeća faza razgovora o Brexitu nakon izbora u Ujedinjenoj Kraljevini.

»Ovisno o rezultatima poduzimat ćemo korake odmah u siječnju kada Hrvatska preuzme predsjedanje Vijećem EU-a«, rekao je hrvatski premijer.

Druga je tema europski sedmogodišnji proračun od 2021. do 2027., koji je izgledno da postane tema hrvatskog predsjedanja.

Izrazito je važno da Hrvatska i Njemačka usuglašavaju stavove da pokušamo pronaći zajednički nazivnik, prvo o tome koliki će biti proračun, a onda koliko će se i na koje politike alocirati sredstva, smatra Plenković.

Schengen

Na pitanje njemačkih medija o tome kako može zemlja koja ne poštuje ljudska prava kandidirati za ulazak u područje Schengena, Merkel je kazala kako je lakše braniti vanjske granice EU-a na unutrašnjem položaju, a daleko teže zemljama koje se nalaze na granicama EU-a.

Perspektiva zemlje koja štiti vanjsku granicu Europske unije razlikuje se od one koju imaju članice u srcu schengenskog prostora, rekla je u srijedu u Zagrebu njemačka kancelarka Angela Merkel, braneći Hrvatsku od optužbi za kršenje prava migranata. 

»Europska unija živi od toga da ima različite perspektive«, rekla je Merkel nakon bilateralnog sastanka s premijerom Andrejem Plenkovićem održanog na rubu kongresa Europske pučke stranke (EPP) koji se prvi put održava u Zagrebu.

»Iz perspektive zemlje koja mora štititi vanjske granice to izgleda drugačije nego iz perspektive jedne zemlje koja je u sredini europskog prostora«, rekla je Merkel.

Hrvatska kao mlada država itekako može unijeti svoja iskustva jer su joj pregovori u svježem sjećanju za razliku od Njemačke kojoj pristup u EU seže u daleku prošlost, kazala je. »Hrvatska je puno toga učinila kako bi stvorila preduvjete za pristup schengenskom procesu i Komisija je to i pozitivno ocijenila«, rekla je nadalje.

Njemačka još nije o tome raspravljala, dodala je. »Ali ću skrenuti pozornost na to što je sve učinjeno. Tijekom njemačkog predsjedanja vodit će se rasprava o tome«, kazala je kancelarka zemlje koja će nakon Hrvatske u prvoj polovici 2020. preuzeti predsjedanje u drugom polugodištu.

Hrvatski premijer Andrej Plenković naglasio je kako su dogovorene najbitnije europske teme, kao što je sljedeća faza razgovora o brexitu, kao i utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira za europski proračun od 2021. do 2027. godine.

- To će biti teme u vrijeme hrvatskog predsjedavanja, pa se trebamo usuglašavati, koliko će se i u kojem području alocirati sredstava. Hrvatska vodi računa o kohezijskoj i poljoprivrednoj politici, želimo naći sredstva za pitanja sigurnosti, klimatske promjene, vanjske aktivnosti, itd. Prioriteti predsjedanja Hrvatske bit će Europa koja raste, razvija se, povezuje se i štiti, te je globalno utjecajna. To su europski izazovi za 2020. godinu, kazao je Plenković i također najavio kako je potrebno pronaći rješenja oko otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, zemlje koje treba poticati na dodatne reforme.

Europska komisija dala je u listopadu zeleno svjetlo ocjenom da je Hrvatska ispunila tehničke kriterije, a konačnu odluku o pristupu donosi Europsko vijeće.

Plenković je o tome ponovio raniju izjavu da nije realno da se o hrvatskom ulasku u Schengen odlučuje upravo u vrijeme hrvatskog predsjedanja.

»No to ne znači da se na operativnoj razini radnih skupina neće razgovarati o izvješću Komisije i kako će ići proces odlučivanja dalje«, rekao je.

Podsjetio je na iskustva Bugarske i Rumunjske koje godinama čekaju na ulazak.

Zato će Hrvatska nakon predsjedanja »učiniti sve da uvjeri europske partnere da Hrvatska zavređuje biti dio Schengenskog područja«, rekao je.

Jugoistočna Europa

Hrvatska je među prioritete svog predsjedanja uvrstila proširenje na zemlje jugoistočne Europe i Plenković je ponovio ocjenu da pregovarački okvir koji se koristi za Crnu Goru i Srbiju već omogućuje suspenziju i vraćanje na privremeno zatvorena poglavlja (reverzibilnost procesa) i zato drži da nisu potrebni »filteri« koje predlaže Francuska.

Kancelarka je ponovila da žali zbog toga »što Albaniji i Sjevernoj Makedoniji nije uspjelo otvoriti pregovore s Europskom unijom o članstvu«.

Rekla je da podupire planove hrvatske vlade i smatra da zemlje zapadnog Balkana trebaju u punom sastavu činiti dio Europske unije.
Bilateralni odnosi

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.