Foto Vedran Karuza
Mladi su strukovne škole prepoznali kao dobru priliku da kroz njih steknu potrebna znanja i vještine za buduće tržište rada, komentiraju u HUP-u činjenicu da sve više učenika bira ove škole
ZAGREB Prilikom ovogodišnjih upisa u srednje škole izražen je bio pojačani interes za strukovno obrazovanje i deficitarna zanimanja – kazala je sredinom srpnja ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, komentirajući sredinom srpnja upise u školsku godinu 2018./2019. Naglasila je kako je interes povećan za obrazovanje u računarstvu, elektrotehnici, za zanimanje medicinske sestre, ugostiteljstvo i turizam, kao i za obrtnička zanimanja u drvnoj i grafičkoj industriji.
Koliki se »boom« uistinu dogodio kad su strukovna zanimanja u pitanju, i zašto, pokušali smo detaljnije doznati u Ministarstvu, no dobili smo podatak prema kojem je ove godine broj upisanih u strukovne škole, zapravo, tek neznatno povećan u ukupnom broju upisanih srednjoškolaca u odnosu na prošlu školsku godinu. Veći je za samo 0,7 postotna poena.
Mogućnost izbora
U lipnju u završenoj školskoj godini bilo je 65,96 posto strukovnjaka u ukupnom broju srednjoškolaca, sad ih se pak upisalo 66,7 posto, što se teško može nazvati pojačanim interesom. U Ministarstvu dodaju kako upisi zapravo još nisu završeni jer tek slijedi jesenski upisni rok, no činjenica je da je neupisano ostalo samo 310 učenika.
Osim što je u Hrvatskoj sve manje djece pa onda i učenika, u potpunosti je nestao i interes djece za neka jako važna zanimanja. Prema informaciji Ministarstva obrazovanja, u ovoj školskoj godini zbog manjka interesa neće biti školovanja za, redom: armirača, bačvara, drvodjelskog tehničara, krovopokrivača, krovopokrivača i izolatera, mehaničara alatnih strojeva, mlinara, mljekara, šivača odjeće, kao ni za tekstilce.
– Mladi su ih prepoznali kao dobru priliku da kroz njih steknu potrebna znanja i vještine za buduće tržište rada – kažu u HUP-u.
Dodatan »val interesa«, navode, sigurno je potaknula i započeta reforma strukovnog obrazovanja.
U anketi provedenoj na gotovo 750 ispitanika portal EduCentar istražio je mišljenje javnosti o odabiru zanimanja. Pitanje je glasilo: »Da sada birate zanimanje, biste li se vodili potrebama tržišta rada ili biste birali po svojoj želji?«. Najviše ispitanika, njih 52 posto, izjasnilo se da bi birali prema onome što vole i žele raditi. Dio ispitanika (24 posao) smatra da treba odabrati zanimanje usklađeno s potrebama tržišta rada. Ovi ispitanici smatraju da je bolje odlučiti se na drugo zanimanje »nego obilaziti burzu i truditi se biti optimističan«. Jednak udio ispitanika, 24 posto, odabralo bi zanimanje koje vole i žele raditi, ali bi se prekvalificirali kad bi to bilo nužno.
– Nikako ne treba zanemariti i činjenicu kako strukovne škole mladim ljudima pružaju mogućnost izbora da se po završetku strukovne škole mogu uključiti na tržište rada ili, uz određene uvjete, nastaviti svoje obrazovanje bilo na srednjoškolskoj razini bilo na visokim učilištima – smatraju u HUP-u.
Najviše za gimnaziju
Najviše učenika koji su ove godine završili osmi razred zapravo je, kažu brojke Ministarstva obrazovanja, htjelo u opću gimnaziju, na koje se odnosilo 24 posto prijava, a zatim u ekonomsku školu, za koju je bilo deset posto prijava.
Slijedile su jezična pa prirodoslovno-matematička gimnazija, a onda škola za hotelijersko-turističkog tehničara, tehničara za računalstvo pa za medicinske sestre odnosno medicinskog tehničara. Ukupno, gotovo 60 posto željenih prijava odnosilo se na strukovne škole, a ostatak na gimnazije.
No, Ministarstvo nam nije dostavilo podatak postoje li i u tome razlike u odnosu na prošlu školsku godinu. Upisanih u srednje škole je ove godine, bez jesenskog roka, 38.299, pri čemu 25.549 u strukovne škole, 11.333 u gimnazije, a 1.417 u umjetničke škole. Ukupno, upisanih je učenika ove godine oko 1.900 manje nego, primjerice, u školskoj godini 2016/2017., što je svakako rezultat i demografskog pada.
