Porazni rezultati

Loše stanje zdravlja hrvatske nacije: Živimo kraće i bolesniji smo od ostatka EU-a

Ljerka Bratonja Martinović

Hrvatska je među tri zemlje s najnižom potrošnjom za zdravstvo po stanovniku u EU-a  Foto Vedran KARUZA

Hrvatska je među tri zemlje s najnižom potrošnjom za zdravstvo po stanovniku u EU-a Foto Vedran KARUZA

Iako je očekivani životni vijek u nas sve dulji i iznosi 78 godina, kvalitetom se ne može mjeriti s onim u razvijenoj Europi jer prosječan Hrvat u starosti više od 12 godina živi s nekom bolešću. U Hrvatskoj se najčešće umire od srčanog infarkta i moždanog udara, raste smrtnost od dijabetesa, a i dalje zaostajemo za europskim prosjekom kad je riječ o preživljavanju raka



ZAGREB – Očekivani životni vijek u Hrvatskoj je sve dulji i iznosi 78 godina, ali i dalje kaskamo za prosjekom EU-a, gdje se u pravilu živi 81 godinu.


Istodobno, dulji život u Hrvatskoj kvalitetom se ne može mjeriti s onim u razvijenom dijelu Europe, jer u starosti više od 12 godina prosječan Hrvat živi s nekom kroničnom bolešću, a tek 30 posto starijih od 65 godina može se pohvaliti da je zdravo. U ostatku E-a, građani u prosjeku nakon 65. u dobrom zdravlju žive još 10 godina, dakle do dobi od 75 godina.


U Hrvatskoj se najčešće umire od srčanog infarkta i moždanog udara, raste smrtnost od dijabetesa, a i dalje zaostajemo za europskim prosjekom kad je riječ o preživljavanju raka.




Smrtnost od raka pluća, na primjer, nije se promijenila još od 2000. godine, a smrtnost od raka dojke, raka pluća i raka debelog crijeva među najvišima je u Europi.


Loše zdravstveno stanje nacije pokazalo je Izvješće o stanju zdravlja u EU u 2019. godini, gdje se opet možemo uvjeriti da u gotovo svim područjima zdravlja zaostajemo za europskim prosjekom. Riječ je o pregledu koji svake dvije godine izrađuju međunarodna Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj i Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike.


Rizično ponašanje


Takvom rezultatu dijelom su krivi faktori zdravstvenih rizika koji su u Hrvatskoj visoki: svaki četvrti hrvatski građanin redovito puši, tinejdžeri su nam skloni ekscesivnom opijanju, a stopa pretilih iznad je europskog prostora, i sve više raste, posebno među djecom.


Hrvatska je na trećem mjestu u Europi po broju tinejdžera pušača, jer trećina 15-godišnjaka prijavljuje da je pušilo cigarete u zadnjih mjesec dana. Isto tako, više od polovine tinejdžera opilo se barem jednom u zadnjih mjesec dana, dok nam je generalno potrošnja alkohola u padu. Svaka peta odrasla osoba ima višak kilograma (prosjek EU-a je 15 posto), dok je među tinejdžerima ta stopa 16,5 posto.


Procjena je da se više od polovice svih smrti u Hrvatskoj može pripisati takvom rizičnom ponašanju, uključujući i prehrambene navike, pušenje, alkohol i nisku tjelesnu aktivnost. Po navedenim rizičnim faktorima premašujemo prosjek EU-a, posebno vezano uz prehrambene navike i pušenje.


U izvješću se upozorava da su politike protiv pušenja nedovoljno razvijene, pušenje u zatvorenim javnim prostorima i dalje je rašireno, a stopa tinejdžera pušača treća je najviša u EU-u. Smrtnost koja se može spriječiti, a direktno je vezana uz životni stil ili performanse zdravstvenog sustava, daleko je iznad prosjeka EU-a.


Prema stopi smrti koje su se mogle prevenirati daleko smo ispod EU prosjeka: 232 smrti na 100.000 stanovnika (EU prosjek 161) mogle su se izbjeći prevencijom pušenja, srčane bolesti i slično, a 140 smrti na 100.000 stanovnika (EUu prosjek 93) nisu se morale dogoditi da se pravodobno i boljom terapijom nastupilo u liječenju bolesti.


Jednim od ozbiljnih problema smatra se (ne)cijepljenje.


Iako se volimo svrstavati među države s najboljim cijepnim obuhvatima, stopa procijepljenosti djece protiv difterije, tetanusa i zaušnjaka ispod je europskog prosjeka (93 naprama 94 posto), stopa procijepljenosti protiv ospica isto tako, po stopi procijepljenosti protiv hepatitisa B u europskom smo prosjeku, a stopa cijepljenih protiv sezonske gripe dvostruko je manja nego u ostatku Europe (21 naprama 44 posto).


Liste čekanja


Da na zdravstvo trošimo daleko manje od ostatka Europe već dobro znamo: trošimo 6,8 posto svojega BDP-a, dok je prosjek EU 9,8 posto, po čemu smo među tri zemlje s najnižom potrošnjom za zdravstvo po stanovniku u EU.


Navodi se kako razina javnog duga i dalje znatno ograničava javnu potrošnju za zdravstvo, a stvar otežava činjenica da je samo trećina stanovnika u Hrvatskoj obvezna plaćati doprinose za zdravstveno osiguranje, čime se smanjuje osnovica prihoda zdravstvenog sustava.


Na lijekove trošimo mnogo više od prosjeka EU-a, a kao preporuke predlaže se uvođenje središnje nabave za bolnice, te dodatno povećanje udjela generičkih lijekova.


Kad je riječ o dostupnosti zdravstvene skrbi, postoje znatne razlike među dohodovnim skupinama, a nezadovoljene potrebe zbog zemljopisne udaljenosti u Hrvatskoj su veće nego u bilo kojoj drugoj državi članici EU. Nezadovoljene potrebe među starijim osobama veće su od prosjeka EU-a.


Kao problemi navode se nedovoljno korištenje primarne zdravstvene skrbi u usporedbi s bolničkom, te duge liste čekanja na bolničke usluge. Usluge dnevnih bolnica rapidno su porasle u zadnjih nekoliko godina, ali i tu smo ispod europskog prosjeka.


Predbacuje nam se manjak podataka o kvaliteti skrbi i učinkovitosti zdravstvenih tehnologija, činjenica da Agencija za kvalitetu i akreditaciju ima ograničenu ulogu te da dostupne informacije o kvaliteti skrbi pokazuju da ima mnogo prostora za poboljšanje.


Ključni su nam problemi strateško planiranje i financiranje bolnica, jer bolnice sustavno gomilaju dugove, a premda je sustav plaćanja bolnicama reformiran, racionalizacija i restrukturiranje bolničkog sektora nije provedeno, navodi se u izvješću.