Ništa od progona

Kronologija presedana: Interpol već nekoliko puta odbio raspisati tjeralicu za Zsoltom Hernadijem

Danko Radaljac

U studenom prošle godine Interpol tjeralicu za Hernadijem izbrisao iz evidencije / Foto  Ž. LUKUNIĆ/PIXSELL

U studenom prošle godine Interpol tjeralicu za Hernadijem izbrisao iz evidencije / Foto Ž. LUKUNIĆ/PIXSELL

MUP će ipak nastaviti raditi na ovom slučaju. "Ministarstvo unutarnjih poslova će u svojim daljnjim postupanjima koristiti ostale bilateralne i multilateralne kanale komunikacije koji su nam na raspolaganju za ostvarivanje međunarodne policijske suradnje", kazali su nam u MUP-u o situaciji



Iako je predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić nedavno prozvao ministarstvo unutarnjih poslova da ništa nisu radili po pitanju tjeralice i uhidbenog naloga protiv čelnika MOL-a Zsolta Hernadija, prava je istina da MUP-u u ovom slučaju najveća podmetanja radi – Interpol.


Naime, kad se pogleda pregled aktivnosti u ovom slučaju, jasno je da je MUP dosta radio, a da u Interpolu postoji ozbiljna frakcija koja je jednostavno protiv progona Zsolta Hernadija. Kronološki gledano, tjeralica se po drugi put suspendira, na zahtjev Hernadijeva odvjetnika u studenom 2015. godine. Županijski sud u Zagrebu je u prosincu donio odluku o novom raspisivanju europskog uhidbenog naloga, a Komisija za kontrolu Interpolovih datoteka (CCF) u ožujku 2016. donosi zaključak kako raspisivanje tjeralice za Hernadijem nije u suprotnosti s Interpolovim pravilima. No, Glavno tajništvo Interpola odbija skinuti suspenziju s tjeralice.


Prvo brisanje


Zbog toga je u travnju predstavnik MUP-a održao sastanak s predstavnicima pravne službe Interpola, gdje ih se upoznalo s izmjenom poruka s Glavnim tajništvom. U srpnju prošle godine i sam je ministar Vlaho Orepić uputio dopis Glavnom tajniku Interpola, tražeći da se tjeralica za MOL-ovim čelnikom ponovno aktivira. Kako Glavno tajništvo niti nakon toga nije ništa radilo po tom pitanju, lani u listopadu MUP šalje protestno pismo Izvršnom odboru Interpola te traži da i oni razmotre ovaj predmet. Tim prije što je CCF zauzeo stav da nema valjanog razloga za suspenziju tjeralice.




No, 6. studenoga 2016. godine Izvršni odbor Interpola odlučuje da se potraga za Zsoltom Hernadijem briše iz evidencije Interpola. Bilo je to prvi put u više od 93 godine postojanja Interpola da Izvršni odbor odbija preporuku Komisije za kontrolu Interpolovih datoteka. I pri tome ta odluka uopće nije bila obrazložena. Nezadovoljni takvom odlukom, iz hrvatskog ureda Interpola traže postavljanje ovog problema i na Opću skupštinu Interpola.



studeni 2015. – suspenzija postojeće tjeralice na zahtjev Hernadijevih odvjetnika


prosinac 2015. – Županijski sud u Zagrebu donosi odluku o novom raspisivanju europskog uhidbenog naloga


ožujak 2016. – Komisija za kontrolu Interpolovih datoteka zaključuje da raspisivanje tjeralice nije protivno Interpolovim pravilima


travanj 2016. – sastanak predstavnika MUP-a i pravne službe Interpola


srpanj 2016. – pismo Orepića Glavnom tajniku Interpola sa zahtjevom da se tjeralica aktivira


listopad 2016. – protestno pismo MUP-a Izvršnom odboru Interpola


6. studenog 2016. – Izvršni odbor Interpola odlučuje da se potraga za Hernadijem briše iz evidencije Interpola


9. studenog 2016. – Glasanje o toj odluci na Općoj skupštini Interpola (59 za, 34 protiv, 31 suzdržan)



Na Općoj skupštini Interpola je o ovome glasano 9. studenoga lani, a ne može se ne zamijetiti i da je samo pitanje bilo zapravo sugestivno. Naime, glasalo se o tome »podržavate li odluku Izvršnog odbora Interpola«, čime se pozitivnim smatralo biranje brisanja tjeralice za Hernadijem iz sustava. Na kraju je 59 osoba bilo za brisanje, 34 su bile protiv, a čak 31 suzdržana. Odluka Izvršnog odbora nije dobila nadprosječnu većinu svih glasova, ali je i to bilo dovoljno da se potraga za Hernadijem briše iz sustava te da takozvana crvena tjeralica ne bude više aktivna.


Utjecaj Mađarske


Ovakav hodogram aktivnosti oko tjeralice protiv Zsolta Hernadija, koji hrvatski sudovi žele procesuirati jer ga se tereti da je dao deset milijuna eura Ivi Sanaderu da pogoduje MOL-u kod slaganja upravljačkog ugovora za Inu, pokazuju da Mađarska ima velik utjecaj na Interpol. Bar u ovom slučaju, koji oni od početka tretiraju kao pitanje nacionalne sigurnosti. Uspjeti Izvršni odbor Interpola okrenuti protiv mišljenja CCF-a i time napraviti presedan u radu ove policijske institucije, zapravo je bio veliki diplomatski uspjeh Mađarske. O kojem se doduše nikada nije previše pisalo, već se sve obavljalo u tišini. Treba napomenuti kako glasine govore da su Mađari imali u ovom i veliku pomoć Nijemaca, koji jednostavno imaju stav da bi se neke osobe trebalo »čuvati« od kaznenog progona. Cinici bi rekli da ovime postavljaju modus operandi za slučaj da se netko sjeti kazneno goniti čelnika Deutsche Telekoma.


Iz MUP-a navode kako će i dalje nastaviti s radom na ovom slučaju. »Ministarstvo unutarnjih poslova će u svojim daljnjim postupanjima koristiti ostale bilateralne i multilateralne kanale komunikacije koji su nam na raspolaganju za ostvarivanje međunarodne policijske suradnje«, kazali su nam u MUP-u o trenutačnoj situaciji. Koliko će u tome uspjeti, vidjet će se tek naknadno, za sada Mađari vode 1-0.