Kamen spoticanja

Konzervativci i dalje u ofenzivi: GROZD i pristaše uprli srušiti “sporne kurikulume”

Ljerka Bratonja Martinović

Svjetonazorska pitanja i dalje su kamen spoticanja / Foto REUTERS

Svjetonazorska pitanja i dalje su kamen spoticanja / Foto REUTERS

Pravo roditelja da odlučuju o odgoju djece je temeljno pravo, kažu zagovornici, dok protivnici ističu da je pravo djeteta na potpunu informaciju iznad prava roditelja



ZAGREB – Više od 180 komentara stiglo je dosad na izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju koje ulaze u zadnji tjedan javne rasprave, a gotovo polovina odnosi se na svjetonazorska pitanja, odnosno na dva članka zakona kojima se roditeljima daje pravo odlučivanja o sadržajima koje će njihova djeca u školi slušati. Za to su uglavnom zaslužni članovi i istomišljenici udruge GROZD, koji su u zadnja četiri dana napunili stranicu e-savjetovanja s više desetaka »kopipejstanih« komentara gdje inzistiraju na zakonom zajamčenoj izbornosti međupredmetnih tema koje uključuju svjetonazorska pitanja.


Spamanje rasprave


Komentar je očito sastavljen u udruzi GROZD, jer se sudionici rasprave na nju pozivaju, a intencija po svemu sudeći ista onoj iz javne rasprave o kurikulumima međupredmetnih tema zdravstvenog i građanskog odgoja 2016. godine, kad je GROZD pozivao svoje članstvo da pošalju što više komentara kako bi ojačali svoje pozicije i srušili sporne kurikulume.


– Pravo roditelja da odlučuju o odgoju svoje djece je temeljno pravo roditelja. Drago mi je da ste prepoznali važnost toga prava. No još važnije je osigurati da roditelji to pravo zaista mogu koristiti, odnosno da se jasnim i nedvosmislenim zakonom onemoguće različite interpretacije i manipulacije prava roditelja. Da budem potpuno jasan: nije dovoljno da imam pravo svoje dijete udaljiti sa zdravstvenog i građanskog odgoja ukoliko smatram da program nije u skladu s našim sustavom vrijednosti. Takvo izvlačenje s nastave u neugodnu situaciju bi dovodilo i djecu, i nastavnike, i nas roditelje – kaže se u jednom od komentara aktualne javne rasprave. Da se to ne bi događalo, autor komentara traži da se omogući djeci »da imaju priliku pohađati cjeloviti program koji je izrađen u skladu s našim odgojnim vrijednostima«.


Katoličke vrijednosti




Riječ je o katoličkim vrijednostima, a prijedlog Udruge GROZD glasi: »Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.«


Razlika ovog prijedloga u odnosu na prijedlog MZO-a nije velika, ali je ključna: prema GROZD-ovom prijedlogu, o tome ima li neka tema istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, ne bi sudila agencija nadležna za odgoj i obrazovanje nego roditelji sami, a postojeća mogućnost uvođenja alternativnog modula zamijenila bi se obaveznom alternativom za sve kojima službeni kurikulum ne odgovara.


Suprotni stavovi


Među komentarima ima i suprotnih stavova, a neki od njih tvrde da ovakav zakon, upravo zbog spomenutih članaka, ne može proći na Ustavnom sudu. Ustav, naime, roditeljima jamči pravo samostalnog odlučivanja o odgoju djece, ali to pravo ograničava pravom djeteta na potpun i skladan razvoj osobnosti. Ustavni je sud u odluci iz 2013. tako zaključio da »roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprječavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj«.


Pravo djeteta na potpunu informaciju je iznad prava roditelja, tvrde protivnici predloženih članaka.


– Hoće li nam roditelji zabraniti da podučavamo o evoluciji jer su oni različitog svjetonazora? Upravo će na takve situacije voditi ovaj podstavak, što je izrazito opasno i štetno! Žalosno je i sramotno podilaženje marginalnim konzervativnim skupinama kojima smeta što se u školama uči da su drugačiji ljudi normalni ljudi – kaže jedan od komentara, dok se u drugome ističe da mišljenje roditelja ne mora biti niti najbolje za dijete, niti znanstveno utemeljeno. »Postoji razlika između znanja i mišljenja koja ovim stavkom postaje nevažna. Čemu onda sustav javnog obrazovanja?«, pita se autor komentara.


Javna rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi traje još do 3. prosinca, a početkom iduće godine trebao bi ući u proceduru.