Nagrada HUOJ-a

Komunikacija kakva nije primjerena nikome: Zašto je kontroverzni biskup Košić zaradio “šipak godine”

Zdenko Duka

arhiva NL

arhiva NL

Košić je slao poruke koje su bile u suprotnosti s misijom, vizijom i temeljnim vrijednostima Katoličke crkve. Uz napade na homoseksualce, migrante, pobačaj i medicinski potpomognutu oplodnju, prozivao je i mlade zbog odlaska iz Hrvatske u inozemstvo te ih optuživao za pomodarstvo i dezerterstvo 



Petnaest članova specijalnog žirija 11. Grand Prixa Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ-a) odlučilo je da ‘šipak godine’ za antikomunikatora dobije sisački biskup Vlado Košić.


Žiri je utvrdio da je sisački biskup Košić širio netrpeljivost, pa čak i mržnju prema nekim političkim i društvenim skupinama. Činio je to u propovijedima, medijskim istupima te na društvenim mrežama. Takva komunikacija nije primjerena nikome, a dodatnu težinu ima kada stiže od osobe Košićeva položaja, smatra žiri.


Predsjednik žirija Krešimir Macan koji je od Nove godine i posebni savjetnik za strateško komuniciranje premijera Andreja Plenkovića prenio je obrazloženje žirija.




– Ne samo da takvim izjavama nije doprinosio izgradnji kulture javnog dijaloga u Hrvatskoj, već upravo suprotno – slao je poruke koje su bile u suprotnosti s misijom, vizijom i temeljnim vrijednostima vlastite organizacije – Katoličke crkve. Uz napade na homoseksualce, migrante, pobačaj i medicinski potpomognutu oplodnju, prozivao je i mlade zbog odlaska iz Hrvatske u inozemstvo te ih optuživao za pomodarstvo i dezerterstvo. Uz to se »proslavio« i javnim kritikama hrvatskih medija, osobito onih s kojima se razilazio u mišljenjima, navodeći da se kod njih krije sam sotona. Dotaknuo se i potrebe za lustracijom u javnim službama, piše u obrazloženju žirija.


Nabrijavanje


U konkurenciji za titulu antikomunikatora godine bili su i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić, saborski zastupnici Davor Bernardić, predsjednik SDP-a, i Željko Glasnović, glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak i predsjednik drugog HNS-a, tj. Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker.


– Problem je kod Košićevih poruka to što one izlaze izvan uloge koju bi on trebao obnašati, s obzirom na to da je biskup. Djeluje na jedan način koji bismo možda najmanje očekivali, a to je da direktno komentira politička događanja. Jedni kažu da politika treba komentirati opće društvene pojave, drugi kažu – zašto oni izvan politike ne bi komentirali politiku. Mislim da u društvo, pogotovo ono bremenito promjenama i nesigurnostima, treba unositi neki vid tolerancije. Možda ukazati na probleme ali miroljubivo, konstruktivno, a nikako ne podizanjem tenzija, jer tako, po mom sudu, stvari možete jedino pogoršati. Time samo nabrijavate atmosferu, a ne rješavate problem. A Košićeva komunikacija je cijelo vrijeme bila takva, komentirala nam je izbor antikomunikatora godine dr. Smiljana Leinert-Novosel, profesorica Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.


Nominirani ministri


Profesorica Leinert-Novosel ocijenila je i komunikaciju troje Plenkovićevih ministara koji su bili u užem izboru za tu titulu – Martine Dalić, Milana Kujundžića i Nade Murganić.


– Ljudi žele biti informirani na kvalitetan i razumljiv način. Martina Dalić komunicira šturo, formalno, stručno i ljudi slabo razumiju što je željela poručiti. Iako, ona se trudi i ne bježi od novinara. No, njezine su izjave takve da teško možete ponoviti što je ona htjela reći – kaže Leinert-Novosel.


– Što se tiče dvoje drugih, mislim da oni još nisu osvijestili kolika je važnost komuniciranja kad ste na tako visokoj poziciji. Oni su više spontani komunikatori, nego pak oni koji znaju da kad ste na poziciji ministra morate voditi računa što ćete reći. Stručno bi se to reklo – oni nekontrolirano komuniciraju. Ali kad ste javna osoba, ne možete tako komunicirati, nego morate voditi računa kakav će biti odjek vaših poruka – rekla nam je Leinert-Novosel.


Ona navodi da postoji i treća skupina, a to su ljudi koji odbijaju, izbjegavaju komunikaciju i javnost. Možda se boje, možda misle da su svi neprijateljski nastrojeni pa se unaprijed ograđuju. Možda i doživljavaju novinare kao »neprijatelje«, one koji im nisu skloni. Navodi kao primjer Davora Šukera koji izbjegava komunikaciju javnog tipa te Davora Borasa.


Dobar dojam


Za šest dana, 27. veljače, bit će objavljeno tko je komunikator godine. Za tu se titulu bore ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, europarlamentarka Biljana Borzan, pukovnik Davor Turković, umirovljeni djelatnik Jadrolinije Ante Mrvica te autori stranice Di su pare.


– Kandidati za komunikatora godine dolaze iz različitih područja. Ante Mrvica je legenda. On je ljudima drag, obožavao je svoj posao i obožavao ljudima pomagati. Bio je uvijek tu kad je trebalo, sjajan je komunikator. On je pretpostavljao što ljudima smeta i išao je ljudima ususret. Blaženka Divjak vrlo jasno komunicira, iskreno kaže ono što misli, ne vidi se kod nje da igra neku igru. Kaže što je dobro i što je loše. I Biljana Borzan jako dobro, proaktivno pronalazi temu, ono što ljude muči. Dojam je da joj je stalo do onoga što radi i to kod ljudi izaziva pozitivan dojam – govori Smiljan Leinert-Novosel.