Mjesto posebnog pijeteta

Kolona sjećanja u Vukovaru odaje počast svim poginulim herojima

Hina

Foto Denis Lovrović

Foto Denis Lovrović

 Za najkrvavije bitke Domovinskog rata i tromjesečne opsade poginula su 1624 hrvatska branitelja i civila, a grad je gotovo sravnjen sa zemljom



Pod sloganom “Vukovar – mjesto posebnog pijeteta” u nedjelju se obilježava 27 godina od pada Vukovara u ruke srpskog agresora, a u gradu-heroju i ove se godine očekuje više desetaka tisuća ljudi koji će odati počast poginulima za slobodnu Hrvatsku.


Na obljetnicu sloma obrane Vukovara, 18. studenoga, oni će se prisjetiti najkrvavije bitke Domovinskog rata i tromjesečne opsade u kojoj su poginula 1624 hrvatska branitelja i civila, a grad je gotovo sravnjen sa zemljom.


Sudionici obilježavanja najprije će se okupiti pred vukovarskom bolnicom i održati prigodni komemorativni program. Predvođeni hrvatskim braniteljima i članovima obitelji ubijenih, poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Vukovara, krenut će zatim u tradicionalnoj Koloni sjećanja prema Memorijalnom groblju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata gdje će najviša državna i ostala brojna izaslanstva polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odati počast poginulima u obrani Vukovara.


Obljetnica pokolja u Škabrnji




Misu zadušnicu na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata ove će godine misni predvoditi mons. Egidije Ivan Živković, željezanski biskup iz austrijskoga Gradišća.


Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je da će na Dan sjećanja dio Vlade biti u Vukovaru, gdje će iskazati pijetet prema žrtvama te još jednom dati političku podršku razvoju toga grada, a dio će Vlade biti u Škabrnji.


Foto Denis Lovrović


Foto Denis Lovrović



U Škabrnji će se obilježiti 27. obljetnica pokolja koji su 18. studenoga 1991. počinile srpske paravojne postrojbe potpomognute pripadnicima JNA s ratnim zločincem Ratkom Mladićem na čelu, kada je ubijeno 58 civila i 26 branitelja, a mjesto je bilo potpuno uništeno.


Vukovar – najveće razaranje u Europi od 1945.


Nakon Drugog svjetskog rata nijedan veći europski grad nije bio izvrgnut tolikom uništavanju, s izravnom materijalnom štetom procijenjenom na 9,5 milijardi kuna.


Grad je pod opsadom bio 87 dana, a bitka za Vukovar završila je 18. studenoga 1991. okupacijom grada koja je potrajala sve do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.


Okupacija je značila protjerivanje većine nesrpskoga stanovništva iz grada i okolnih naselja, a ratni zločin počinjen je nad ranjenicima i osobljem vukovarske bolnice na Ovčari.


Prema podacima vukovarske bolnice, ranjeno je 1219 branitelja i civila. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenika, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba. Stotine djece ostalo je bez roditelja, a još danas 300-tinjak Vukovaraca nalazi se na popisu nestalih.