Krimigracija

KRIMINALIZACIJA MIGRACIJA Znanstvenici: “Prava migranata su ljudska prava”

Boris Pavelić

Foto Reuters

Foto Reuters

Lana Pavić ustvrdila je kako današnja situacija umnogome podsjeća na situaciju između dva svjetska rata, kada je trideset milijuna ljudi u Europi bilo raseljeno, među kojima su Židovi bili najnezaštićeniji



ZAGREB Prava migranata su ljudska prava. Apsurdno je da se uopće javno raspravlja daje li Marakeški sporazum ljudska prava migrantima, izjavio je sociolog Drago Župarić Iljić na znanstvenoj konferenciji „Krimigracija – povijest, uzroci, posljedice“, koja je danas započela u Zagrebu. Dvodnevni međunarodni skup organizirala je aktivistička skupina Filozofskog fakulteta „Studenti za izbjeglice“ s Klubom studenata sociologije „Diskrepancija“, a sudjeluju znanstvenici, aktivisti i političari. Sutra će aktivisti nevladinih organizacija Centar za mirovne studije i Are you Sirious? Govoriti o pritiscima policije na njihov rad, a predavanje će održati i bivši ministar policije Ranko Ostojić.


Drago Župarić Iljić govorio je danas o Globalnome sporazumu UN-a o migracijama, takozvanom Marakeškom sporazumu, rekavši kako hrvatska javnost nije svjesna da bi taj sporazum mogao pomoći i hrvatskim emigrantskim zajednicama u svijetu. Po Župarićevim riječima, i migracije unutar Europske unije, poput iseljavanja iz Hrvatske, mogu se nazvati „kriznim migracijama“, jer razlozi za njih nisu samo ekonomski, nego i psihološki, pa i politički.


Pomor ljudi na Sredozemlju


No konferencijom je dominirao razgovor o aktualnim migracijama iz Azije i Afrike. Riječ je, rečeno je, o „pomoru ljudi“ u sredozemnom bazenu. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), samo prošle godine u Mediteranu se utopilo tri tisuće ljudi, a u Hrvatskoj, prema nekim podacima, od početka 2017. do kolovoza ove godine poginulo je dvadesetak migranata.





No prave bi brojke mogle biti mnogo veće: prema nekim podacima, na svaku smrt u Mediteranu, dogode se tri nezabilježene smrti migranata u Sahari, a dvojbeno je i koje tragedije ulaze u statistiku. „Je li samoubojstvo čovjeka u Šidu, koji si je oduzeo život nakon što je dvadeset puta vraćen iz Hrvatske u Srbiju, smrt na granici?“, retorički je pitala stručnjakinja za izbjeglice Marijana Hameršak iz Instituta za etnologiju i folkloristiku.


Lana Pavić, filozofkinja koja istražuje odnos prema strancima u europskoj kulturnoj tradiciji, kazala je kako je problem današnjice „apstrahiranje etike iz prava“.


„Postavlja se pitanje, tko je stranac i tko prijeti: stranci i migranti, ili politike koje prijete i strancima i građanima?“, kazala je Pavić.


Medijsko suosjećanje, ali i strašenje


Antropolog s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Duško Petrović istaknuo je paradoks medijskog odnosa prema izbjeglicama, u kojemu istodobno postoji suosjećanje s očajnicima koji bježe od nedaća, ali i predodžba da su isti ti očajnici opasnost za državu i društvo.



Lana Pavić ustvrdila je kako današnja situacija umnogome podsjeća na situaciju između dva svjetska rata, kada je trideset milijuna ljudi u Europi bilo raseljeno, među kojima su Židovi bili najnezaštićeniji.


„Vlade su se sastajale, ali nitko nije istinski želio rješenje. Vladala je deklarativna suosjećajnost. Da je bilo volje, ono što se dogodilo u Drugome svjetskom ratu moglo se spriječiti“, kazala je. „Poanta ne bi trebale biti države, nego ljudi“.