Nestabilno vrijeme

KAD ĆE VIŠE LJETO? U srpnju nije bilo više kiše od prosjeka, ali je bilo puno više kišnih dana

Danko Radaljac

Foto Goran Kovačić / PIXSELL

Foto Goran Kovačić / PIXSELL

Do sada je u srpnju na području Zagreba i Rijeke bilo tri do pet kišnih dana više od srpanjskog prosjeka. Temperature su pak u lipnju bile i više od prosjeka, dok je u srpnju za Rijeku prosječna temperatura nešto manja od prosjeka – za 0,3 stupnja



Munje i gromovi, pijavice i nevere, non-stop neka kiša… Takav je dojam početka ovog ljeta, pa sad već i njegovog središnjeg dijela. Posebice u krajevima sjeverno od Svetog Roka, jer Dalmacija ipak ima mnogo klasičnije ljeto. No, zanimljivo je da surovi podaci, statistika, govori da sve nije kako se to čini nama, običnim građanima na »prvu loptu«. To nam je pojasnila Ksenija Cindrić-Kalin iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.


– Prema podacima glavnih meteoroloških postaja reprezentativnih za različita klimatske područja u Republici Hrvatskoj (Osijek, Zagreb-Maksimir, Rijeka, Split-Marjan i Dubrovnik), lipanj je bio kišovitiji od prosjeka u kontinentalnoj Hrvatskoj (Zagreb i Osijek) i na južnom Jadranu (Dubrovnik), gdje je količina oborine bila veća od 75 percentila, tj. ocijenjen je kišnim mjesecom.


Rješenje nedoumice 


Prema dosadašnjim izmjerenim količinama oborine u srpnju, samo je na zagrebačkom području bilo kišno i prema prognozi očekuje se da će srpanj biti ocijenjen kišnim. Na ostalim postajama je lipanj bio u granicama normale, a izgledno je da će i ukupna srpanjska količina oborine biti u granicama normale za srpanj – kaže nam Cindirić-Kalin.




Ovakva statistička mjerenja vjerojatno izazivaju nedoumice kod običnih ljudi, koji su dojma da to ipak nije tako i da svako malo kiši i da nema sunčanih razdoblja. I koliko god to bilo iznenađujuće, ljudi su u pravu, postoje razlozi, statistici ukupne oborine unatoč, zašto se može činiti da je ljeto mnogo kišovitije nego što je to inače. I to nam je pojasnila znanstvenica s DHMZ-a.


– Kišovitom dojmu ljeta svakako doprinosi povećan broj kišnih dana, odnosno dana s dnevnom količinom oborine većom ili jednakom od milimetra. Tako je u lipnju na području Osijeka i Dubrovnika bilo 16, odnosno devet kišnih dana što je za sedam, odnosno pet dana više od prosječnog broja, a riječ je o prosjeku za razdoblje 1981. do 2010. Do sada je u srpnju bilo tri do pet kišnih dana više od srpanjskog prosjeka na području Zagreba i Rijeke – pojašnjava Cindrić-Kalin subjektivni dojam kišnog ljeta. Što se tiče temperatura, one su u lipnju bile i više nego je to prosjek, dok je u srpnju za Rijeku i Osijek ipak nešto manji od prosjeka, 0,2 odnosno 0,3 stupnja.


Druga znanstvenica s DHMZ-a, Tanja Renko, objasnila je i što je uzrok ovakvom, relativno nestabilnijem ljetnom vremenu.


Foto Borna Filić / PIXSELL


Foto Borna Filić / PIXSELL



Toplo, ne i suho 


– Ovog je ljeta izostao utjecaj Azorske anticiklone na području srednje i južne Europe koja podržava stabilno, uglavnom suho i vruće vrijeme, odnosno s njom se ostvari dulji niz dana bez oborine i uz visoku temperaturu kakvu mnogi očekuju i priželjkuju – kaže Renko.


Dakle, ukratko, za sve ove popodnevne pljuskove »zaslužno« je razvijanje vremena iznad portugalskih otoka. No, zanimljivo je da stanje u čitavoj Europi nije isto, odnosno da je došlo do svojevrsne zamjene.


– S druge strane imamo situaciju gdje se na sjeveru kontinenta, na tzv. arktičkom krugu, zadržavala anticiklona te su imali vruće dane, a i probleme s požarima. Dakle, strujanje na većoj skali imalo je drugačiji uzorak od uobičajenog – objašnjava Renko. Ujedno nam je dala i prognozu za dane koji dolaze, kao i za kolovoz. Prema njezinim rjiečima, u nastavku ovog tjedna bit će ponovno sve toplije, na Jadranu često i vruće već od utorka.


– No, neće biti sasvim stabilno te će posebno od četvrtka ponovno rasti vjerojatnost za pljuskove, većinom poslijepodnevne i češće u unutrašnjosti. Duž obale, te posebno na otocima, do kraja ovog tjedna će u većini mjesta biti suho i pretežno sunčano. Kraj srpnja i početak kolovoza prema trenutno dostupnim prognostičkim materijalima bit će topliji od uobičajenog, uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Što se oborine tiče, nema signala za neko dulje suho razdoblje te bi oborina u većem dijelu zemlje trebala biti oko prosjeka ili malo viša – završava Renko.


Prošlo ljeto nije za usporedbu jer je bilo ekstremno toplo


Rade Popadić, osnivač Crometa, udruge amaterskih meteorologa, pojasnio je kako zapravo i nije neko veliko čudo da ljeto bude kišno.


– Periodički se ponavljaju kišnija ljeta, možemo ugrubo reći da jedno u deset godina bude s dosta više oborina nego je prosjek – kaže Popadić. Tako da se čak i u takvim situacijama ne radi o nečemu izrazito neobičnom. Dodat će i kako ljudi imaju krivi dojam da je ovo ljeto nešto hladnije nego bi to trebalo biti.


– Ljudi ulaze u zamku uspoređivanja ovog ljeta s prošlim. No, prošlo je bilo temperaturni ekstrem i zapravo nije pogodno za usporedbu. Kad se pogleda, posljednja dva tri ljeta su bila s izrazito visokim temperaturama, koje su bile iznad klimatskih prosjeka te se vjerojatno zato ova godina ljudima ne čini niti prosječno topla – kaže Popadić.