'Projekt Faust'

Jedan od najbogatijih Slovenaca u utrci za LNG na Krku. Otkupio je potraživanja banaka, a planira i oživjeti Dinu?

Orjana Antešić

Roberet Ježić, Vladimir Puklavec / Foto: Novi list, Delo

Roberet Ježić, Vladimir Puklavec / Foto: Novi list, Delo

Luksemburška grupacija Gasfin, u kojoj kontrolni vlasnički paket ima slovenski poduzetnik Vladimir Puklavec, navodno je otkupila potraživanja austrijske banke Hete Asset Resolution iz Klagenfurta i time preuzela status glavnog razlučnog vjerovnika bivše Dine



RIJEKA   Preuzima li jedan od najbogatijih Slovenaca vrijedno zemljište Dine na otoku Krku, na kojem se u perspektivi namjerava graditi kopneni LNG terminal? Vijest je zasad tek djelomično potvrđena, ali proizlazi iz novih okolnosti u zamršenom i dugotrajnom raspetljavanju vjerovničko-imovinskih odnosa u Dini i Diokiju, tom propalom poslovnom carstvu Roberta Ježića.


Luksemburška grupacija Gasfin, u kojoj kontrolni vlasnički paket ima slovenski poduzetnik Vladimir Puklavec, navodno je otkupila potraživanja austrijske banke Hete Asset Resolution iz Klagenfurta i time preuzela status glavnog razlučnog vjerovnika bivše Dine.


Puklavec, koji je inače poznat i kao etablirani slovenski proizvođač vina, pored čega je cijelu karijeru vezao i uz razvoj i realizaciju projekata u energetici, ovim bi potezom mogao postati jedan od važnih igrača u projektu nacionalnog LNG-a. 




Da stvar bude zanimljivija, taman uoči zahuktalih aktivnosti na realizaciji hrvatskog plutajućeg LNG terminala na Krku, ova je luksembuška grupacija početkom ove godine u Hrvatskoj registrirala tvrtku Trans LNG, sa sjedištem u Zagrebu.


Vino i energetika


Kao prva dva čovjeka Gasfina vode se predsjednik Uprave Davor Grcevich, dok kontrolni vlasnički paket ima jedan od najbogatijih Slovenaca Vladimir Puklavec koji se, nakon raznih energetskih projekata diljem svijeta,  upustio i u vinarski biznis, kupivši poznatu vinariju Jeruzalem iz Ormoža, odakle je i rodom.


Istina, zasad nema nikakve službene potvrde da je Gasfin otkupio cijeli portfelj potraživanja austrijske Hete i zagrebačkog H-Aduca koje ove banke, kao pravne sljednice Hypa,  imaju prema ugašenim Ježićevim petrokemijskim tvrtkama – zagrebačkom Diokiju, istoimenom  švicarskom holdingu i omišaljskoj Dini.


Jedino što je u ovom trenutku izvan špekulacija i što uporni mogu pronaći na e-oglasnoj ploči Trgovačkog suda u Rijeci jest činjenica da je Austrijance u njihovim pravima razlučnog vjerovnika, prvog po redu namirenja, prije nešto više od mjesec dana zamijenio Gasfin na jednom dijelu Dininog zemljišta.


Riječ je o platou od 266.000 četvornih metara, smještenog u samom srcu petrokemijskog kompleksa na Krku, koji su formalno vlasništvo Dinine tvrtke-kćeri Piros i za kojeg je upravo u tijeku treći pokušaj ovršne prodaje putem Fine. Kako se ova dražba odvija radi namirenja  glavnog razlučnog vjerovnika, tako se među sudskim spisima iskristalizirala informacija da je došlo do ustupanja potraživanja i prijenosa razlučnih prava s Hete i H-Abduca na luksemburški Gasfin temeljem potpisanih ugovora koncem listopada ove godine.  


Kopneni dio


Ipak, dvije su stvari koje upućuju da je novi igrač vjerojatno »stupio« na cjelokupni teren Dine u Omišlju, a time i zauzeo poziciju za sve što danas-sutra može biti vezano i imati koristi od zacrtanog hrvatskog LNG projekta. 


Prvo, zemljište Pirosa, ali još važnije i zemljište Ćufa, još jedne bivše Ježićeve tvrtke  na kojem bi se jednom trebao graditi kopneni dio terminala, »samo« su bili kolaterali  za kredite koje je bivša Hypo banka iz Klagenfurta i iz Zagreba kanalizirala prema Dini, Dikokiju i Dioki Holdingu iz Švicarske.


Nadalje, nije tajna da su još prošle godine iz Hete Asset Resolution Klagenfurt krenuli u prodaju cjelokupnog portfelja »neprihodujućih kredita« plasiranih prema ovim trima društvima. Riječ je o ukupno 10 kredita u vrijednosti 102 milijuna eura, čiji su kolateral upravo zemljišta Dine, Pirosa, Ćufa, tvrtke Kijac nekretnine i nešto u malom dijelu zagrebačkog Diokija. U ožujku ove godine iz Klagenfurta je objavljeno da se, temeljem provedenog međunarodnog natječaja i pristiglih neobvezujućih ponuda, spremaju za iduću fazu. Prema pisanju nekih medija, cijeli taj projekt prodaje portfelja »neprihodujućih kredita« plasiranih prema bivšem Ježićevom carstvu ima i svoje ime – Projekt Faust.


Treći krug


Na naš upit je li došlo do prodaje i ustupa tog porfelja Gasfinu iz Luksemburga, iz Klagenfurta i Hete ovih smo dana dobili tek šturi odgovor »da nisu u mogućnosti komentirati ni bilo što potvrditi vezano uz ovaj projekt«.


U nastojanju da dobijemo službenu potvrdu jesu li oni kupci cjelokupnog Hetinog portfelja te koji su im poslovni planovi na Krku, dopis smo uputili i u Luksemburg. Iz Gasfina su nam se vrlo ažurno očitovali, navodeći samo kako se spremaju vrlo brzo izdati priopćenje za javnost te da će mediji biti pravovremeno informirani.


Otkupom potraživanja austrijske banke i zauzimanjem pozicije glavnog razlučnog vjerovnika, objašnjavaju nam upućeni, kupac je sebi otvorio vrata da postane i zemljišni vlasnik cjelokupnog Dininog kompleksa.


Kako nam je objašnjeno, predstavnici Gasfina u svakom trenutku mogu pokucati na vrata trgovačkog suda i zatražiti prijeboj. Cjelokupna imovina Dine, naime, procjenjena je na oko 400 milijuna kuna. Po svemu sudeći, isto se to može učiniti i za 320.000 četvornih metara zemljišta Ćufa, na istoimenom rtu, na kojem hrvatska država i dalje (jednom) planira graditi kopneni dio LNG terminala.  


Brzi indikator namjera Gasfina reflektirat će se, moguće, kroz aktualnu prodaju Pirosovog zemljišta u srcu propalog petrokemijskog postrojenja. Treći krug ove on line dražbe završava 8. siječnja i sve dotad Gasfin ima mogućnost da se, kao glavni razlučni vjerovnik, odredi prema tome hoće li izvršiti prijeboj i time obustaviti dražbu ovog dijela zemljišta unutar Dininog kompleksa ili ne.


U kuloarima se šuška i da Gasfin ima namjeru opet pokrenuti dio petrokemijskog procesa unutar kompleksa na Krku, no što je zapravo na stvari, trebat će sačekati da se vodeći ljudi ove grupacije javno očituju.