Grad: Rijeka
Danas: 17° djelomično oblačno
Sutra: 6° 16° djelomično oblačno
23. studenoga 2017.
Nepodmirene obaveze

IZ ŠUPLJEG U PRAZNO Državna tijela već više od dva desetljeća vuku milijarde međusobnih dugova

Rebalansom proračuna, koji je u fazi donošenja, predviđena su sredstva za podmirenje obveza / Foto Damir ŠKOMRLJ
Rebalansom proračuna, koji je u fazi donošenja, predviđena su sredstva za podmirenje obveza / Foto Damir ŠKOMRLJ
Autor:
Objavljeno: 6. studeni 2017. u 19:38 2017-11-06T19:38:43+01:00

Dugovi su narasli uglavnom zbog zdravstva, ali izvješće pokazuje kako je država prelijevanjem sredstava iz jednog u drugo državno tijelo rješavala probleme

ZAGREB - Iako je Vlada kod predstavljanja proračuna za sljedeću godinu posebice inzistirala na tome da će u 2018. godini država nastaviti, treću godinu za redom, smanjivati deficit u svojoj blagajni, zanimljivim se čini detalj koji govori o tome da su dospjele, a neplaćene obveze države ipak porasle u odnosu na 2015. godinu. Država i njezini izvanproračunski fondovi imali su, stoji u dokumentima koji prate prijedlog proračuna, 30. rujna ove godine ukupno 6,418 milijardi kuna dospjelih, a nepodmirenih obveza, što je 746 milijuna kuna više u odnosu na zadnji dan 2015. godine, prema izvješćima sadašnje Vlade.

Robne zalihe

Što se tiče duga ministarstava i ostalih državnih tijela ona su 30. rujna ove godine imala 2,5 milijarde dospjelih, a neplaćenih obveza, što je 430 milijuna kuna više nego krajem 2015. godine. Najvećim dijelom ta je razlika nastala na Ministarstvu zdravstva kod kojeg je zabilježeno više od dvije milijarde nepodmirenih obveza, dok je 2015. godine iznos bio za milijardu kuna manji.

Ostala ministarstva poput, primjerice, Ministarstva pravosuđa ili Ministarstva mora, prometa i infrastrukture značajno su smanjila svoje neplaćene obveze. Tako je u resoru Olega Butkovića na 30. rujna bilo zabilježeno oko 18 tisuća neplaćenih obveza, dok ih je 31. prosinca 2015. godine Siniša Hajdaš Dončić ostavio oko 269 milijuna kuna nepodmirenih obveza. I sam Butković je na kraju 2016. godine imao 266 milijuna kuna neplaćenih obveza, ali očito je u posljednjih devet mjeseci njegovo ministarstvo svoje obveze počelo redovito plaćati.

Ministarstvo unutarnjih poslova ima dug nešto veći od 50 milijuna kuna, ali su objasnili da se on odnosi na račune za plative tiskanice (izrada osobnih dokumenata) koje MUP plaća Agenciji za komercijalnu djelatnost. U ožujku 2017. godine promijenio se način plaćanja tiskanica, prihodi koje MUP ostvaruje kad građanin uplati izradu dokumenta postali su namjenski prihodi iz kojih se podmiruju troškovi izrade, pa su ostale neriješene financijske obveze za izrađene dokumente u prva dva mjeseca kada su ti prihodi bili proračunski. Rebalansom proračuna, koji je sada u fazi donošenja, predviđena su sredstva za podmirenje tih obveza.

Nakon Ministarstva zdravstva najveći iznos neplaćenih obveza zabilježen je kod Ministarstva gospodarstva, i to u iznosu od 215 milijuna kuna, ali iz tog resora pojašnjavaju da te obveze »ne predstavljaju stvarnu obvezu, već problem računovodstvenog prikazivanja u Robnim zalihama«.

Tvrde da problem datira još iz ranijih godina te je u tijeku iznalaženje rješenja da se to regulira u računovodstvu Robnih zaliha. Postojanje ove stavke vidljivo je primjerice i u 2015. godini kada je Ministarstvo financija prvi put objavilo ove podatke, poručuju iz Ministarstva gospodarstva. I doista te 2015. godine ministarstvo je imalo 350 milijuna neplaćenih obveza.

Otkup potraživanja

No, nije to jedino državno tijelo u kojem se još kroz računovodstvo povlače stare obveze, u nekim slučajevima su one nepodmirene desetljeće, ili čak i dva. Dug Ministarstva rada i mirovinskog sustava je gotovo 70 milijuna kuna, toliki je bio i prije godinu dana, a iz tog ministarstva odgovorili su nam da je riječ »o nepodmirenim obvezama REGOS-a (Središnji registar osiguranika) iz 2003. godine, a vezano uz obavljanje posla prihvata, obrade i pohrane podataka iz Obrasca R-S te podataka o uplatama obveznih doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak«. Taj dug star je, dakle, 14 godina.

Još više starog duga zabilježno je kod izvanproračunskih korisnika. Oni duguju ukupno 3,9 milijardi kuna, od čega je više od 3,1 milijardu kuna dug Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP). Od toga je 1,58 milijardi kuna nastalo još početkom 2000-ih godina kada je tadašnji Fond za privatizaciju kupio od Ine dugove koje su prema toj kompaniji imali HEP i HŽ te potraživanja Hrvatske poštanske banke koju je država sanirala.

Taj novac CERP duguje Ministarstvu financija i nikada vjerojatno neće biti plaćen. Jednako kao ni dug od 1,083 milijardi kuna prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje nastao u razdoblju od 1994. do 2000. godine kod razmjene dionica. To znači da je taj dug dijelom star više od 20 godina i pitanje je koliki bi bio da su državna tijela međusobno obračunavala zatezne kamate onako kako je država činila prema građanima. Svi ti dugovi CERP-a jednom će biti otpisani, samo je pitanje koja će Vlada donijeti političku odluku o tome.

No, u dugu izvanproračunskih korisnika je i 763,6 milijuna kuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, što je oko 263 milijuna kuna više nego na kraju 2015. godine.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka