"Češljanje" komentara

ISTANBULSKA KONVENCIJA Ministarstvo opet konsolidira već konsolidirane i objavljene podatke

Tihomir Ponoš

Nada Murganić i Andrej Plenković / Foto Davor KOVAČEVIĆ

Nada Murganić i Andrej Plenković / Foto Davor KOVAČEVIĆ

Očekujem da malo otvorenije raspravimo neka ideološka pitanja koja su na dnevnom redu vezana za Istanbulsku konvenciju, kazao je premijer Plenković



ZAGREB – U ožujku ove godine predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je da će Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatija kao Istanbulska konvencija, biti upućena u proceduru za usvajanje u posljednjem kvartalu ove godine. Iz njegovog odgovora saborskoj zastupnici GLAS-a Anki Mrak Taritaš može se nazrijeti da to možda ipak neće biti tako. Plenković je kazao da resorno ministarstvo još konsolidira komentare pristigle u postupku javnog savjetovanja, a kada to bude gotovo, bit će objavljeni.


– Nakon toga će Vlada u primjerenom trenutku odlučiti kada i u kojem trenutku nastaviti s procesom ratifikacije ove Konvencije. Očekujem da i ovdje malo otvorenije raspravimo neka ideološka pitanja koja su na dnevnom redu vezana za tu Konvenciju i kada je riječ o korištenju pojma roda, koji se ne bi pojavio u našem pravnom sustavu prvi put kroz ovu Konvenciju. On postoji i u nekim drugim zakonima i dokumentima ranije usvajanim – kazao je Plenković, prethodno podsjetivši da je Konvencija potpisana u vrijeme vlade Kukuriku koalicije, te da je bilo dovoljno vremena da tadašnja vlada »stavi tu Konvenciju u proces ratifikacije«. Kazao je i da su svi na istoj strani te da se želi pojačati pravni okvir u RH što uključuje i međunarodne pravne instrumente.


No, upitna je tvrdnja premijera da Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku još »konsolidira« pristigle komentare, njih 370. Naime, 31. listopada zakratko je na Vladinim stranicama bilo objavljeno izvješće o provedenom javnom savjetovanju, o čemu je izvijestio portal faktograf.hr, a iz čega je jasno da su komentari »konsolidirani«. Nakon otprilike sat i pol to je izvješće povučeno s interneta. Interesantno je da je izvješće objavljeno dan nakon što je Novi list upitao Ministarstvo zašto izvješće još nije objavljeno i kada će biti objavljeno.




Iz Ministarstva nam je istoga dana odgovoreno da ono »završava s analizom svakog pojedinog komentara te će, u najkraćem mogućem roku, dovršiti odgovore odnosno izvješće o provedenom savjetovanju«. Iz izvješća koje je na internetu postojalo sat i pol razvidno je da je analiza svakog pojedinog komentara napravljena. Izvješće je opsežan dokument, 964 stranice, što ne čudi zna li se broj i opseg mnogih komentara.


Ministarstvo je samo dva komentara djelomično prihvatilo i u oba slučaja riječ je o usklađivanju pravne terminologije, 48 komentara je odbijeno, dok je ostatak, uključujući i one u kojima se razglaba o rodu i rodnoj ideologiji primljen na znanje. Ministarstvo je konstatiralo da pojmovi »rod« i »rodni identitet« već čine dio hrvatskog zakonodavstva. Za mnoge komentare koji su primljeni na znanje navodi se da ne donose »prijedloge za poboljšanje zakonskog prijedloga već obuhvaća iznošenje stavova i razmišljanja bez obrazloženog uporišta«. U obrazloženjima Ministarstva navodi se i da se definicija spola odnosi na obilježja prema kojima se biološki razlikuju žene i muškarci, a definicija roda određena je sustavom društvenih uloga i očekivanja, odnosno načinom na koji neko društvo definira položaj žena i muškaraca. Ministarstvo je u izvješću odbacilo i mišljenja da je Konvencija diskriminirajuća prema muškarcima, a na mnogo je mjesta ponovilo da je svrha Konvencije zaštita žena od nasilja.


Ratifikacija Istanbulske konvencije postala je unutarstranački problem HDZ-a i predsjednika te stranke Andreja Plenkovića, a taj se problem prelijeva na Vladu. Prilikom ratifikacije Konvencije u Europskom parlamentu zastupnici HDZ-a nisu bili jedinstveni: Dubravka Šuica i Željana Zovko podržale su ratifikaciju, Ivana Maletića bila je suzdržana, a Ivica Tolić protiv. Početkom listopada zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić usprotivio se ratifikaciji Konvencije i izjavio da se pod izlikom imaginarne zaštite, koja se može riješiti nacionalnim zakonodavstvom, uvodi rodna ideologija. Ratifikaciji Konvencije usprotivila se i Hrvatska biskupska konferencija.