Od svibnja

Hrvatska uskoro dobiva banku humanog mlijeka, majke će lakše do hrane i lijeka za nedonoščad

Bojana Mrvoš Pavić

Foto iStockphoto

Foto iStockphoto

Banka će biti otvorena u svibnju u Zagrebu, a prikupljeno mlijeko zdravih dojila distribuirat će se na sve odjele intenzivne skrbi za nedonoščad

ZAGREB Budu li nedavno započeti građevinski radovi išli po planu, u svibnju će, planirano 15. svibnja, na Svjetski dan banaka humanog mlijeka, otvorena biti prva banka humanog mlijeka u Hrvatskoj. U 28 država Europe trenutačno su aktivne 233 takve banke, a svrha im je prikupljati viškove mlijeka od zdravih dojilja te njime zatim hraniti nedonoščad na odjelima intenzivne skrbi – bebe čije majke nemaju dovoljno, ili nemaju uopće mlijeka.Humano je mlijeko najbolja hrana za dijete, ali ujedno i lijek, zahvaljujući čemu je moguće smanjiti i stopu smrtnosti među nedonoščadi, bebama koje na svijet dolaze s manje od 1.500 grama težine. Majčino mlijeko sadrži brojna antitijela, protuupalne tvari, proteine i masti, kao i oligosaharide, važne za rast dobrih bakterija u bebinom sterilnom probavnom sustavu.

Donatorice iz Zagreba


Prva hrvatska banka humanog mlijeka trebala je proraditi već prošle godine, no to će se ipak, kako doznajemo, dogoditi u svibnju. Nalazit će se u zgradi pored rodilišta u Petrovoj u Zagrebu, prostirati na 160 četvornih metara, i prikupljeno mlijeko dojila distribuirati na sve odjele intenzivne skrbi za nedonoščad. Za početak, pojašnjava nam doc. dr. sc. Branka Golubić Ćepulić, predstojnica Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu i transplantacijsku biologiju pri KBC-u Zagreb, mlijeko će u prvih nekoliko mjeseci biti prikupljano samo od donatorica u Zagrebu i okolici, dok se sustav ne uhoda, ali će njime biti hranjena nedonoščad na svim neonatološkim jedinicama intenzivnog liječenja u Hrvatskoj, prema medicinskim indikacijama.




Banka humanog mlijeka bit će ustrojena unutar Nacionalne banke tkiva i stanica pri KBC-u Zagreb. Kako EU daje svakoj državi-članici pravo da sama odluči je li majčino mlijeko produkt tkiva, odnosno tkivo ili hrana, Hrvatska je, srećom, majčino mlijeko definirala kao produkt tkiva, inače bi pitanje banke mlijeka, kao hrane, bilo u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, baš kao i mlijeko krava, koza ili ovaca. EU to pitanje još nije jedinstveno regulirala no sami, srećom, majčino mlijeko nismo stavili u nadležnost veterinarske inspekcije.



Za potrebe sve hrvatske nedonoščadi treba oko sto litara majčinog mlijeka mjesečno, koje donirati može od 40 do 50 žena u ciklusu dojenja. Kad se sustav uhoda, mlijeko će biti prikupljano i od majki izvan Zagreba – svuda u Hrvatskoj – koje budu željele pomoći drugoj djeci na ovaj način. Žena koja doji vlastito dijete mjesečno može izdojiti oko dvije litre mlijeka viška, što je oko 70 ml mlijeka u bočici svaki dan, obrok, ali i lijek za dijete. Banke mlijeka prikupljaju mlijeko od dojilja kod kuće, koje su prethodno prošle zdravstvenu provjeru. Mlijeko se prije pohranjivanja pasterizira te redovito kontrolira, a često znači razliku između života i smrti, odnosno nedonoščadi i bolesnoj novorođenčadi može osigurati puno brži napredak i ozdravljenje.


Podrška UNICEF-a




UNICEF je svih 13 jedinica intenzivnog neonatalnog liječenja u hrvatskim bolnicama već opremio s profesionalnim medicinskim hladnjacima i zamrzivačima za pohranu majčinog mlijeka, vrijednosti 500 tisuća kuna. Na taj su način jedinice spremne za prihvaćanje doniranog humanog mlijeka, a u hladnjacima se već pohranjuje mlijeko majki dojilja čija su djeca smještena na odjelima intenzivne neonatalne njege. U sklopu priprema za otvaranje nacionalne banke humanog mlijeka UNICEF je osigurao i edukaciju u Velikoj Britaniji za ključne domaće zdravstvene stručnjake. U suradnji s Hrvatskom udrugom grupa za podršku dojenju suorganizirao je i dva seminara u Hrvatskoj za više od sto sudionika.



U Europi rade 233 banke humanog mlijeka – u Finskoj, primjerice, njih 17, od kojih je prva s radom započela 1939. godine, tada značajno smanjivši smrtnost među nedonoščadi. Italija broji 37 banaka, Francuska 36, također od Drugog svjetskog rata naovamo, Njemačka u svojih 20 banaka godišnje prikupi oko 200 tisuća litara majčinog mlijeka. I Bugarska ima banku mlijeka od 1989. godine, Srbija također ima tri. Slovenija, kao i Hrvatska, banku tek priprema.



Kad zgrada u Petrovoj bude u potpunosti renovirana, u planu je nabava opreme za prikupljanje i distribuciju mlijeka, potrebnih uređaja i namještaja, procijenjene vrijednosti tri milijuna kuna, što će također »pokriti« UNICEF, koji će i informiranjem javnosti doprinijeti stvaranju kvalitetne mreže donatorica. Projekt osnivanja prve banke humanog mlijeka u Hrvatskoj pokrenut je na inicijativu Hrvatske udruge grupa za potporu dojenju, uz podršku Ministarstva zdravstva i UNICEF-a. Ministarstvo je osiguralo financijska sredstva za adaptaciju prostora banke. Mreža dojilja, kažu u Ministarstvu, bit će uspostavljena nakon organizacije banke, u kojoj će zaposlena biti četiri stručnjaka.