Eurostat

Hrvatska u drugom kvartalu s viškom u proračunu; EU i eurozona s manjkom

Hina

Prema sezonski neprilagođenim podacima Eurostata, proračunski je višak Hrvatske iskazan udjelom u BDP-u u drugom ovogodišnjem tromjesečju iznosio 2,5 posto, nakon manjka od revidiranih 2,5 posto u prethodna tri mjeseca



Hrvatska je u drugom kvartalu ostvarila višak u proračunu, nakon manjka u prethodna tri mjeseca, dok su Europska unija i eurozona ponovo bilježile proračunski manjak, pokazalo je u utorak najnovije izvješće Eurostata.


Prema sezonski neprilagođenim podacima Eurostata, proračunski je višak Hrvatske iskazan udjelom u BDP-u u drugom ovogodišnjem tromjesečju iznosio 2,5 posto, nakon manjka od revidiranih 2,5 posto u prethodna tri mjeseca. Izvješće Eurostata iz srpnja pokazivalo je manjak u prvom ovogodišnjem kvartalu od 2,7 posto.


U istom razdoblju lani u hrvatskom je proračunu ostvaren višak od 1,1 posto.




Među zemljama EU-a najveći je proračunski višak u razdoblju od travnja do lipnja prema sezonski neprilagođenim podacima imao Luksemburg, od 5,6 posto. U stopu ga slijedi Bugarska s viškom od 5,3 posto, a izraženije viškove imale su još Švedska i Latvija, od 4,2 odnosno četiri posto.


Uravnoteženi proračun imala je samo Poljska.


Najveći pak manjak u proračunu zabilježila je prema sezonski neprilagođenim podacima Španjolska, od 7,1 posto. Slijede Velika Britanija s manjkom od 4,6 posto, te Rumunjska i Francuska, s deficitima od 3,4 odnosno tri posto.


Europska unija u cjelini bilježila je u drugom kvartalu prema sezonski neprilagođenim podacima Eurostata proračunski manjak od 0,7 posto, nakon revidiranih 1,3 posto manjka u prva tri ovogodišnja mjeseca.


U eurozoni je manjak prema sezonski neprilagođenim podacima pao na 0,2 posto, s revidiranih 2,2 posto u prvom kvartalu.


Sezonski prilagođeni manjak u EU gotovo nepromijenjen


Sezonski i kalendarski prilagođeni podaci Eurostata pokazuju da je u prosjeku proračunski manjak na razini EU-a u drugom tromjesečju iznosio 0,9 posto, nakon revidiranih 0,8 posto u prvom ovogodišnjem tromjesečju.


Na razini eurozone manjak je iznosio 0,7 posto, nasuprot revidiranih 0,6 posto u prva tri mjeseca.


Među zemljama EU-a čijim je sezonski i kalendarski prilagođenim podacima Eurostat raspolagao najveći je proračunski deficit u drugom kvartalu bilježila Rumunjska, od 4,5 posto. Slijedi Francuska s deficitom od 3,4 posto.


Najveći je višak u proračunu bilježio Luksemburg, od tri posto. Slijede Bugarska, Danska i Nizozemska, sa suficitom od po 2,3 posto.


Eurostat nije raspolagao sezonski prilagođenim podacima za Hrvatsku, Irsku, Grčku, Italiju, Cipar i Španjolsku.


Udio prihoda nepromijenjen, udio rashoda uvećan u EU i eurozoni


Sezonski prilagođeni ukupni prihodi vlada EU-a, mjereni udjelom u BDP-u, u drugom kvartalu iznosili su 44,9 posto, kao i u tromjesečju ranije, prema revidiranim podacima.I u eurozoni su stagnirali na 46,2 posto, nakon revizije podataka za prva tri ovogodišnja mjeseca.

Rashodi su pak, iskazani udjelom u BDP-u, u EU uvećani na 45,8 posto, s revidiranih 45,6 posto u prva tri mjeseca. U eurozoni su iznosili 47 posto, što je za 0,1 postotni bod više nego u prethodnom tromjesečju.