Ne znamo jesmo li »ispali« zato što nismo bili dovoljno dobri, ili jednostavno nema novca za sve dobre projekte. Iskreno, rezultati natječaja su nas iznenadili – kaže predsjednica Hrabrog telefona, Hana Hrpka
ZAGREB »Hrabri telefon« jedna je od 62 udruge čiji projekti nisu prošli na natječaju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za financiranje projekata u području prevencije nasilja nad i među djecom i mladima. Prema privremenim rezultatima natječaja, na njemu je prošlo 26 od ukupno 88 prijavljenih projekata, a dodjeljuje im se ukupna potpora od tri milijuna kuna, ili prosječnih 100.000 kuna po projektu.
Prema objavi MZOS-a, Odbor za procjenu kvalitete izvršio je detaljnu procjenu kvalitete projekata udruga prijavljenih na natječaj i slijedom toga izradio privremenu listu odabranih projekata.
U Hrabrom telefonu razočarani su ovakvim ishodom natječaja, jer će to za njih značiti odustajanje od pilot-programa koji su namjeravali pokrenuti od jeseni u školama. Cilj im je, kažu, bio rad s djecom nasilnicima koji nisu počinili teža djela zbog kojih bi bila izdvojena u institucije, te svakodnevno ugrožavaju svoje vršnjake u razredu ili školskoj sredini.
Najveći je pojedinačni iznos, od 200.000 kuna, dobila udruga Pragma za projekt emocionalnog i medijskog opismenjavanja »Opiši me!«, iznos od 195.000 kuna Forum za slobodu odgoja za projekt »Pokreni promjenu! – prevencija vršnjačkog nasilja aktivnim uključivanjem djece i mladih« i 170.000 kuna udruga Suncokret-OLJIN za projekt »Kre-kre«, usmjeren prevenciji nasilnih ponašanja djece kroz kreativne, kretalačke suradničke aktivnosti.
– Ne znamo jesmo li »ispali« zato što nismo bili dovoljno dobri, ili jednostavno nema novca za sve dobre projekte. Iskreno, rezultati natječaja su nas iznenadili – kaže predsjednica Hrabrog telefona, Hana Hrpka. Projekt su, objašnjava, osmislili po uzoru na projekt pomoći djeci kojoj se roditelji razvode kroz radionice i razgovor s roditeljima, koji je imao iznimne rezultate. Lociranje djece koja su počinitelji vršnjačkog nasilja i treba im pomoć u Hrabrom telefonu prepustili bi školama, a oni bi osmislili program rada kroz radionice s djecom i roditeljima. Kako se danas s takvom djecom ne radi sustavno, ovaj bi projekt, kažu u Hrabrom telefonu, ako se pokaže dobrim mogao postati model rada s djecom nasilnicima.
– Svako je dijete, ako se nasilno prema vršnjacima, vrlo vjerojatno i samo doživjelo nasilje. Kroz radionice vidjelo bi se je li dijete spremno izgovoriti naglas kakvo je nasilje doživjelo, što je prvi korak u rješavanju problema, a zatim bi ga se učilo kako nenasilno rješavati sukobe, izraziti emocije, kako doći do cilja da nekog pritom ne ugroziš – tumači Hrpka. Radilo bi se i s roditeljima na podršci takvoj djeci, jer se od njih ne može očekivati da nenasilno rješavaju sukobe, ako ih se kod kuće fizički kažnjava, kaže predsjednica Hrabrog telefona.
Kako je riječ o specifičnom projektu, koji se odnosi na usko područje, bez potpore državnog proračuna radionice se neće održavati, a Hrabri telefon sa svojim će projektom aplicirati, kažu, na natječaju za iduću školsku godinu