Projekti prevencija nasilja među djecom i mladima

»Hrabri telefon« i još 61 udruga ostali bez potpora

Ljerka Bratonja Martinović

Ne znamo jesmo li »ispali« zato što nismo bili dovoljno dobri, ili jednostavno nema novca za sve dobre projekte. Iskreno, rezultati natječaja su nas iznenadili – kaže predsjednica Hrabrog telefona, Hana Hrpka



ZAGREB  »Hrabri telefon« jedna je od 62 udruge čiji projekti nisu prošli na natječaju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za financiranje projekata u području prevencije nasilja nad i među djecom i mladima. Prema privremenim rezultatima natječaja, na njemu je prošlo 26 od ukupno 88 prijavljenih projekata, a dodjeljuje im se ukupna potpora od tri milijuna kuna, ili prosječnih 100.000 kuna po projektu.


  Prema objavi MZOS-a, Odbor za procjenu kvalitete izvršio je detaljnu procjenu kvalitete projekata udruga prijavljenih na natječaj i slijedom toga izradio privremenu listu odabranih projekata.


  U Hrabrom telefonu razočarani su ovakvim ishodom natječaja, jer će to za njih značiti odustajanje od pilot-programa koji su namjeravali pokrenuti od jeseni u školama. Cilj im je, kažu, bio rad s djecom nasilnicima koji nisu počinili teža djela zbog kojih bi bila izdvojena u institucije, te svakodnevno ugrožavaju svoje vršnjake u razredu ili školskoj sredini.





Najveći je pojedinačni iznos, od 200.000 kuna, dobila udruga Pragma za projekt emocionalnog i medijskog opismenjavanja »Opiši me!«, iznos od 195.000 kuna Forum za slobodu odgoja za projekt »Pokreni promjenu! – prevencija vršnjačkog nasilja aktivnim uključivanjem djece i mladih« i 170.000 kuna udruga Suncokret-OLJIN za projekt »Kre-kre«, usmjeren prevenciji nasilnih ponašanja djece kroz kreativne, kretalačke suradničke aktivnosti.



  – Ne znamo jesmo li »ispali« zato što nismo bili dovoljno dobri, ili jednostavno nema novca za sve dobre projekte. Iskreno, rezultati natječaja su nas iznenadili – kaže predsjednica Hrabrog telefona, Hana Hrpka. Projekt su, objašnjava, osmislili po uzoru na projekt pomoći djeci kojoj se roditelji razvode kroz radionice i razgovor s roditeljima, koji je imao iznimne rezultate. Lociranje djece koja su počinitelji vršnjačkog nasilja i treba im pomoć u Hrabrom telefonu prepustili bi školama, a oni bi osmislili program rada kroz radionice s djecom i roditeljima. Kako se danas s takvom djecom ne radi sustavno, ovaj bi projekt, kažu u Hrabrom telefonu, ako se pokaže dobrim mogao postati model rada s djecom nasilnicima.


  – Svako je dijete, ako se nasilno prema vršnjacima, vrlo vjerojatno i samo doživjelo nasilje. Kroz radionice vidjelo bi se je li dijete spremno izgovoriti naglas kakvo je nasilje doživjelo, što je prvi korak u rješavanju problema, a zatim bi ga se učilo kako nenasilno rješavati sukobe, izraziti emocije, kako doći do cilja da nekog pritom ne ugroziš – tumači Hrpka. Radilo bi se i s roditeljima na podršci takvoj djeci, jer se od njih ne može očekivati da nenasilno rješavaju sukobe, ako ih se kod kuće fizički kažnjava, kaže predsjednica Hrabrog telefona.


  Kako je riječ o specifičnom projektu, koji se odnosi na usko područje, bez potpore državnog proračuna radionice se neće održavati, a Hrabri telefon sa svojim će projektom aplicirati, kažu, na natječaju za iduću školsku godinu