HUBOL poziva DORH i Uskok da preispitaju poslovanje HZZO-a

Snimio Denis LOVROVIĆ / NL arhiva

HUBOL proziva HZZO za podcjenjivački odnos prema bolnicama i predlaže strogi nadzor nad poslovanjem te ustanove koja raspolaže s 23 milijarde kuna, te osobnu odgovornost ravnateljice Prenđe Trupec uz poziv DORH-u i Uskoku za nadzor poslovanja HZZO-a s obzirom na uvjetno mišljenje Državne revizije na ranije poslovanje

ZAGREB Nakon što je ravnateljica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Tatjana Prenđa Trupec prozvala ravnatelje bolnice za pogrešno fakturiranje, Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) u ponedjeljak je zatražila da HZZO za fakturiranje u bolnicama zaposli administratore, te pozvala DORH i Uskok da preispitaju poslovanje HZZO-a.

Podcjenjivački odnos HZZO-a prema bolnicama

HUBOL u priopćenju proziva HZZO za podcjenjivački odnos prema bolnicama i predlaže strogi nadzor nad poslovanjem te ustanove koja raspolaže s 23 milijarde kuna, te osobnu odgovornost ravnateljice Prenđe Trupec uz poziv DORH-u i Uskoku za nadzor poslovanja HZZO-a s obzirom na uvjetno mišljenje Državne revizije na ranije poslovanje.Ravnateljica HZZO-a optužila je prethodno ravnatelje bolnica da ispostavljaju račune za sve i svašta, uključujući i prevelik broj slučajeva s komplikacijama. »To pokazuje ili njihovu lošu kvalitetu ili lažno fakturiranje«, rekla je Hini Prenđa Trupec. Odgovarajući na te optužbe, bolnički liječnici traže strogu kontrolu poslovanja HZZO-a koje je opterećeno, kako navode, brojnim nenaplaćenim milijunima i milijunski plaćenom informatičkom opremom, a navode i slučaj kada je Zavod savjetodavne usluge, koje je mogao sam podmiriti, na jednom projektu plaćao 600 kuna po satu.HUBOL proziva HZZO i za podcjenjivanje liječnika »čiji rad plaća 95,18 kuna«, te jednostruko smanjenje cijena usluga što je, kažu, bio jedan od glavnih uzroka da su zdravstvene ustanove morale ići u sanaciju u kojoj je potrošeno oko 2,5 milijarde kuna, ali je generiran još gotovo toliki dodatni dug.

HZZO funkcionira po principu »mrkve i batine«

Također optužuje Prenđu Trupec da nije našla niti jednu zamjerku za poslovanje HZZO-a koji od 1. siječnja 2015. godine, otkad je izvan državne riznice, funkcionira po principu »mrkve i batine«, ne uzimajući u obzir mišljenje nadležnih komora ni ministra zdravlja.

Zanimljivo im je također što ravnateljica, dok proziva bolnice za pogrešno fakturiranje, ne spominje da su bivši djelatnici HZZO-a održali plaćena predavanja bolnicama upravo u svrhu što učinkovitije naplate prema HZZO-u, koju ona danas tako strogo osuđuje.

Ako ne dođe do temeljitih provjera i promjena u radu HZZO-a, neće se osigurati financijska stabilnost hrvatskog zdravstvenog sustava, poručuju iz HUBOL-a te izražavaju »duboku zabrinutost za budućnost hrvatskog solidarnog javnog zdravstvenog sustava«.

Državni ured za reviziju u nalazu za 2013. i 2014. navodi da je HZZO u rujnu 2013. nabavio informacijski sustav u vrijednosti 87.437 kuna, da bi za pet mjeseci prihvatio ponudu istog ponuditelja za nadogradnju tog sustava, toga puta u vrijednosti 200.000 kuna, tako da je sustav ukupno plaćen 287.437 kuna.

Revizija nabave informacijskog sustava

Ured za reviziju smatra da je HZZO podijelio nabavu u dva dijela kako bi izbjegao raspisivanje javnog natječaja i odredbe Zakona o javnoj nabavi. Sporna im je bila i opravdanost angažiranja vanjskih informatičara s obzirom da HZZO-ove informatičke službe imaju 127 zaposlenika.

Vezano uz nabavu informacijskog sustava, HZZO u svojem očitovanju na nalaz revizije navodi da su 2013. istražili tržište i utvrdili procijenjenu tržišnu vrijednost mogućih rješenja, te u skladu s tim proveli postupak bagatelne nabave. No, kada je nabavljeni informacijski sustav počeo funkcionirati, uočili su mogućnost da ga se nadogradi i poboljša pa su 2014. proveli pozivni natječaj, a najpovoljniju ponudu, među tri ponuđača, imao je upravo ponuditelj koji je nabavio informacijski sustav.

»Nadogradnjom je vrijednost sustava višestruko porasla te je ugovoreno njegovo nužno održavanje u 2015.«, odgovorio je HZZO. Angažman vanjskih informatički stručnjaka obrazlažu time da dvije trećine informatičara u Zavodu imaju znanja samo za osnovno održavanje sustava i informatičku podršku, ali ne i za implementaciju novoga sustava.