'67 je previše'

HDZ-ova protureferendumska kampanja: ‘Plaše ljude u javnim službama, oni se boje potpisati’

Tihomir Ponoš

snimio Vedran Karuza

snimio Vedran Karuza

Protureferendumska kampanja postala je relevantan politički događaj, a to znamo i po prošlotjednoj izjavi predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića. Taj je sud zaprimio podnesak saborskog zastupnika SDP-a Peđe Grbina koji traži da se prekine kampanja protiv inicijative »67 je previše« financirana javnim novcem.



ZAGREB – Kampanja Ministarstva rada i mirovinskog sustava protiv sindikalnog iniciranog referenduma o mirovinskoj reformi »67 je previše« postala je prvorazredna politička tema koja je zasjenila i sam sadržaj referenduma, odnosno referendumsko pitanje. Ministarstvo vodi medijski agresivnu kampanju za koju uporno tvrdi da nije protureferendumska nego informativna (iako se u reklami jasno spominju sindikati i procjena Ministarstva koliko bi realiziranje njihovih zahtjeva koštalo ili moglo koštati) i uporno odbija kazati koliko ta kampanja košta.


Do sada smo saznali tek da je za vizualno uobličavanje reklamnoga spota angažiran Krešimir Certić Misch i da mu je za to plaćeno 18.000 kuna. Dužnosnici HDZ-a i resornog Ministarstva uporno govore kako je riječ o informativnoj kampanji i u tom su stavu manje-više usamljeni. No, ta je kampanja počela politički štetiti HDZ-u i to u vrlo nezgodno vrijeme – vrijeme izborne kampanje za Europski parlament. Bilo je samo pitanje trenutka i prigode kada će i prvi čovjek HDZ-ove liste za Europski parlament Karlo Ressler morati početi odgovarati na pitanja o protureferendumskoj kampanji stranačkog mu kolege Marka Pavića.


Stranačka linija 


HDZ je izbornu kampanju bazirao na slanju pozitivnih poruka, koristi koju Hrvatska crpi iz članstva u Europskoj uniji, zbog toga su Ressler i njegovi kolegice i kolege s liste u nedjelju kada su bili u Bjelovaru obišli tvornicu konditorskih proizvoda Koestlin ne bi li pričali o ulaganjima te tvornice u posljednjih petnaestak godina. Međutim, ono što će biti zapamćeno, makar kratko, iz posjeta Bjelovaru jest to da je Ressler morao odgovarati na pitanja o protureferendumskoj kampanji Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Ressler je, očekivano, držao stranačku liniju i kazao je da »ono što mi vidimo je da se financira kampanja kojom se želi osvijestiti i informirati građane Hrvatske o svemu što je napravljeno, žele informirati o činjenicama«. Inače, tvrdnja iz reklamnog spota o dodatnih 45 milijardi kuna za mirovine, ne ostane li na snazi ovakva reforma mirovinskog sustava, a što Ministarstvo tvrdi u svom reklamnom spotu nije činjenica nego prognoza. Ressler nije htio spekulirati hoće li sindikati prikupiti dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma, ali je svjestan da kampanja Ministarstva rada i mirovinskog sustava ipak utječe na izbornu kampanju.




– Prikupljanje potpisa je u tijeku, vjerujem da će to sigurno biti jedna od tema ovog vremena koje se preklapa s našom kampanjom – kazao je Ressler.


O tome da je kampanja »prije svega informativna« i da joj je cilj da »ljude informira na točan, istinit, jednostavan i transparentan način« govorila je u nedjelju na N1 televiziji i državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Majda Burić. Ono što se emitira na televizijskim i radijskim postajama nazvala je »spotićima«, a njima se kazuje što »mirovinska reforma jest, što je donijela i što znače traženja sindikata koji nisu javno komunicirali s građanima Republike Hrvatske što to stvarno znači«. Po njenom viđenju kampanja nije usmjerena protiv i »potpuno smo transparentni«, pa će tako troškove medijskog oglašavanja objaviti, ali nakon kampanje koja se vodi u travnju i svibnju, baš u mjesecima u kojima sindikati skupljaju potpise za referendum.


Politička šteta


U programu iste televizije gostovala je i sindikalistkinja Ana Miličević Pezelj i konstatirala je da je marketinškom kampanjom Ministarstva šteta već počinjena i ona je »tolikih razmjera da se ljudi, pogotovo oni koji rade u tijelima države uprave, javne službe, ne usuđuju potpisati«. Moguće je da HDZ računa na to da će politička šteta izazvana reklamnom kampanjom biti kratkotrajna i nevelika. Prikupljane potpisa završava 11. svibnja, dakle 15 dana prije izbora za Europski parlament. Dovoljno da se politička šteta sanira i da tema bude zaboravljena. S druge strane, ako je točno ono što govori Miličević Pezelj, učinak kampanje za HDZ bi mogao biti blagotvoran, uspiju li odvratiti dovoljan broj ljudi od toga da svojim potpisom podrže referendumsku inicijativu. Postoji i dodatni moment, a to je da Vlada kampanjom i odbijanjem objave troška kampanje, neke koji su neodlučni ili ravnodušni prema referendumu motivira da ga svojim potpisom podrže.


Protureferendumska kampanja postala je relevantan politički događaj, a to znamo i po prošlotjednoj izjavi predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića. Taj je sud zaprimio podnesak saborskog zastupnika SDP-a Peđe Grbina koji traži da se prekine kampanja protiv inicijative »67 je previše« financirana javnim novcem. Šeparović je najavio da će Ustavni sud u utorak, na redovitom stručnom sastanku, raspraviti što će poduzeti po pitanju Grbinova podneska. Najavio je i da će predložiti da Ustavni sud zatraži očitovanje Ministarstva rada i mirovinskog sustava o tome iz kojih se sredstava financiraju spotovi, koliki su predviđeni troškovi, kada je ta kampanja započela i koja joj je svrha.


»Meki potpis«


Svoj stav o protureferendumskoj kampanji iznio je i profesor ustavnog prava sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Branko Smerdel gostujući na N1 televiziji. Ustvrdio je da Vlada, kada je počelo skupljanje potpisa, nema pravo financirati takvu kampanju. Naveo je i preporuke Venecijanske komisije, tijela Vijeća Europe koje se bavi i izbornim i referendumskim praksama, prema kojima vlade ne bi smjele javnim novcem financirati referendumske kampanje. Ustvrdio je da je riječ o »mekom propisu«, ali preporukama koje imaju znatnu težinu.