ZAGREB – Izmjena radnog zakonodavstva neće biti, barem ne u narednih nešto više od godinu dana. Naime, Vlada je programom svog rada najavila reformu radnog zakonodavstva, odnosno pojednostavljivanje određenih procedura, osiguranje učinkovite primjene načela fleksiblnog radnog vremena kao i osiguranje zadržavanja prava za vrijeme nezaposlenosti i u slučaju izvanrednog otkaza. No, Zakon o radu (ZOR) nije tema koju resorno ministarstvo rada i mirovinskog sustava planira staviti pred poslodavce i sindikate u idućoj godini. Proizlazi to iz Prijedloga plana propisa iz djelokruga Ministarstva rada i mirovinskog sustava za iduću godinu koji se nalazi u postupku javnog savjetovanja.

Interesantno je pritom da se u planu zakonodavnih aktivnosti ne nalazi novi zakon o plaćama u javnom sektoru, koji je prema planovima šestomjesečne Vlade Tihomira Oreškovića trebao biti donesen u ovoj godini i koji je jedna od obaveza iz Nacionalnog plana reformi, dokumenta kojeg je u sklopu Europskog semestra Hrvatska dostavila Europskoj komisiji. Još je u ljeto bilo jasno da je jedinstveni zakon o plaćama samo jedna od reformi koja će dočekati sadašnju Vladu, kao i da će mjere zacrtane Nacionalnim planom reformi za ovu godinu ostati mrtvo slovo na papiru. No, tko će sa sindikatima javnih i državnih službi pregovarati o novom jedinstvenom zakonu o plaćama, ako to neće ministarstvo rada, još nije jasno.

Sredinom iduće godine nastupit će niz promjena za nezaposlene osobe. Naime, nova administracija namjerava u drugom tromjesječju iduće godine u proceduru uputiti novi zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, izmjeniti zakon o poticanju zapošljavanja te ukinuti zakon kojim se reguliraju potpore za očuvanje radnih mjesta. Iz toga je evidentno da će se ići na sveobuhvatne promjene u sustavu skrbi za nezaposlene osobe. I bivša je vlast u taj sustav planirala intervenirati, ali isključivo kroz propis o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

Više od godinu dana od prvotnog plana kasni donošenje novog propisa kojim bi se regulirao beneficirani radni staž. Temu je, opet u sklopu Europskog semestra, otvorila koalicijska Vlada SDP-a, koja je naručila i analizu radnih mjesta i zanimanja s povećanim stažem osiguranja. Početkom godine analiza koju su radili stručnjaci Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu stigla je na stol bivšoj resornoj ministrici, a zakonski prijedlog kojim bi se prema najavama snažno srezao broj zanimanja s beneficiranim radnim stažom je do kraja ove godine trebao biti upućen u proceduru. No, taj će zakonski prijedlog tek sredinom iduće godine biti aktualan. Tada se očekuju i izmjene i dopune mirovinskih zakona, koje su trebale biti odrađene u drugom kvartalu ove godine.