Tvrtka Farmal tek je vrh ledenog brijega korupcije u zdravstvu

Farmaceuti liječnicima u 2012. isplatili gotovo 30 milijuna kuna

Ljerka Bratonja Martinović

Honorare od farmakoloških kompanija primilo je oko tri tisuće liječnika, a troškove reprezentacije, odnosno sitne poklone farmaceuta primilo je, prema HZZO-u, njih više od 6 tisuća. Klizav teren su i liste čekanja 



ZAGREB » Putovanja na kongrese, novac i bonovi, ali i namještaj, kućanski aparati, kompjuteri, televizori i druga materijalna dobra što ih je od farmaceutske tvrtke Farmal u zamjenu za propisivanje i izdavanje njihovih lijekova prema optužnici Uskoka primilo više od 300 liječnika i ljekarnika, tek su manji dio onoga što se svakodnevno »okrene« u hrvatskom zdravstvu.



 Prema istraživanju Ekonomskog instituta Zagreb, iskustva građana s korupcijom u zdravstvu nešto su manja od percepcije korupcije, pa tako u tu pojavu vjeruje svaki drugi građanin, ali je stvarno iskustvo s korupcijom u javnom zdravstvu imalo njih 11 posto ili gotovo pola milijuna Hrvata. Njih je više od 200.000 mito dalo liječnicima, a nešto manje medicinskim sestrama. U 10 posto slučajeva liječnici su direktno zahtijevali mito, što znači da je takvo iskustvo barem jednom u životu imalo čak 40.000 pacijenata. Koliko je zbog korupcije izgubilo hrvatsko zdravstvo i osiguranici, može se samo nagađati, no izvjesno je da se ta šteta broji milijardama kuna.





Liječnici opće medicine koji su se našli na direktnom udaru akcije Hipokrat žrtve su, kažu, raščišćavanja korupcije u zdravstvu u koje se krenulo – s krive strane. Da je tvrtka koja pokriva svega dva posto prometa lijekova u Hrvatskoj doista igla u plastu sijena kad je riječ o razmjeni usluga u sustavu zdravstva, potvrđuju sami liječnici koji priznaju da Farmal nije jedini od 80-tak farmaceutskih kuća u Hrvatskoj koji je od njih tražio protuusluge, ali i brojne međunarodne farmaceutske korupcijske afere u kojima se nerijetko spominje i Hrvatska.


Nema raspleta


Tako se u prosincu otkrivenom lancu korupcije za nabavu medicinskog materijala i opreme u susjednoj Sloveniji, gdje su liječnici i dobavljači osiguranike oštetili za više od milijun eura, spominju transakcijski računi u Njemačkoj, Austriji i Hrvatskoj. Hrvatska nije zaobiđena ni u aferi Novartis iz 2009. godine, kada je u Sloveniji podnesena kaznena prijava zbog navodnog potkupljivanja liječnika u Sloveniji, ali i u okolnim državama, Hrvatskoj, Srbiji, Italiji, Švicarskoj. Liječnike je, prema toj prijavi koja je još uvijek predmetom istrage u susjednoj državi, Novartis potkupljivao skupim putovanjima u prestižna skijališta te plaćenim putovanjima na kongrese za čitave liječničke obitelji.


  Hrvatska je svojedobno bila i jedno od poprišta međunarodne afere Pfizer, gdje je farmaceutski div uvrštenje svojih lijekova na listu lijekova HZZO-a ili u klinička testiranja u bolnicama, liječnicima koji se za njega založe honorirao novčanim bonusima, a u igri su bila i egzotična putovanja, kongresi i druženja po Americi. Raspleta ovih afera zasad nema na vidiku, a u međuvremenu o onome što se događa iza zatvorenih vrata liječničkih soba može se samo nagađati. Bolnice su, potvrdio je i sam ministar zdravlja Rajko Ostojić, pravi poligoni korupcije. Za razliku od liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji su pod stalnim nadzorom HZZO-a, bolničke liječnike sustav još uvijek ne kontrolira pa su mogućnosti zloupotrebe daleko veće.


Pad u zaborav


Podaci HZZO-a o suradnji farmaceuta i liječnika iz 2012. godine kažu da je honorare od farmakoloških kompanija primilo oko 3.000 liječnika, a ukupan iznos koji je doktorima za vođenje kliničkih istraživanja ili druge oblike suradnje uplaćen od strane farmaceutske industrije u toj godini iznosio je 28.083.396 kuna. Troškove reprezentacije, odnosno sitne poklone farmaceuta primilo je, prema podacima HZZO-a, više od 6.000 liječnika. Osim farmaceutskog mita, posebno su klizav teren liste čekanja i dopunski rad u privatnim poliklinikama koje vode ili opslužuju ugledni bolnički specijalisti. Hrvatskom još uvijek odjekuje afera Medikol, gdje je privatni poduzetnik od vlasti dobio zeleno svjetlo za otvaranje sigurnog posla s PET/CT-uređajima u državnim bolnicama, dok je nikad rasvijetljena afera Shimadzu, gdje nas je i SAD upozoravao na moguću korupciju u nabavi medicinskih uređaja, nakon desetljeća šutnje pala u zaborav.