Rasplet u Luksu

Europski sud pravde testira Škibolin zakon. Oštećenici RBA zadruga strahuju od najgoreg

P. N.

Ono što od čega oštećenici najviše strahuju jest posljedičan pad podnesenih tužbi za zaštitu svoje imovine, što bi tisuće građana dovelo u gotovo bezizlaznu situaciju



RIJEKA Na Europskom sudu pravde u Luksemburgu u srijedu će biti održano ročište u sklopu postupka u kojem se testira usklađenost Škibolinog zakona, koji je zaštitio oštećenike RBA zadruga od ovrha njihovih nekretnina, s europskim pravom. Za tisuće hrvatskih građana koji su se potpisivanjem ugovora o kreditu našli u raljama austrijskih RBA zadruga, ovaj je zakon bio zadnja slamka spasa.


Njime je poslovanje RBA zadruga u Hrvatskoj proglašeno nezakonitim, a ugovori koje su sklapali s klijentima ništetnim. Klijenti bi zadrugama vratili posuđenu glavnicu, no ne i kamate, kojima su bili zarobljeni u dužničkom odnosu, a dosezale su u pojedinim slučajevima lihvarske iznose.


Nakon što je Sabor jednoglasno usvojio zakon prije ljetne stanke 15. srpnja 2017. godine, oštećenici RBA zadruga podigli su diljem Hrvatske oko 500 tužbi kojim traže proglašenje ništetnosti tih ugovora. Oštećenici su smatrali kako su Škibolinim zakonom, konačno spašeni. No, svi strahuju od toga što će sad Europski sud odlučiti. Ustvrde li suci Luksemburškog suda da pojedini članci tog zakona nisu usklađeni s europskom legislativom, Škibolin zakon morat će u promjene.


Tisuće u bezizlaznoj situaciji




Ono što od čega oštećenici najviše strahuju jest posljedičan pad podnesenih tužbi za zaštitu svoje imovine, što bi tisuće građana dovelo u gotovo bezizlaznu situaciju.


No, kako je Škibolin zakon uopće završio na Europskom sudu pravde?



Za sve je zaslužan slučaj oštećenika Milivojević s Raba. Sutkinja Općinskog suda u Rijeci – Stalne službe na Rabu, Mirella Rodin, za potrebe spora koji je klijentica pokrenula protiv Raiffeisenbanke St. Stefan-Jagerberg-Wolsberg eGen, uputila je prethodno pitanje ovoj europskoj instituciji o usklađenosti zakona s EU pravom.


O svemu se već očitovala pravna služba Europske komisije, a njeno je mišljenje negativno. Smatraju da je u suprotnosti s europskim pravom, a da bi se Zakon o ništetnosti mogao primjenjivati samo ako su ugovori o kreditu sklopljeni u Hrvatskoj. No, i tad, kaže se u tom mišljenju koje je iscurilo u medije unatoč tajnosti postupka, trebalo bi utvrditi štite li se slobode pružanja usluga i kretanja kapitala.


Konačan pravorijek


Konačan pravorijek ipak daje Europski sud pravde, a njihovo mišljenje ne mora se poklapati sa stavom pravne službe EK. No, jasno je da su oštećenici RBA zadruga poprilično zabrinuti zbog svega što se događa i strahuju da će Škibolin zakon biti srušen.



O zakonu se očitovala i država, koja ga, jasno, brani, no argumenti Vlade nisu javno poznati, jer sudski postupak Milivojević još traje. U srijedu će u Luksemburgu Vladine argumente iznijeti pomoćnik ministrice vanjskih poslova Toma Galli. Hrvatska Vlada ondje se može pojaviti kao zainteresirana strana, no zbog propisa o radu suda, Galli će moći tek kratko izložiti hrvatske argumente.


Da bi se zaobišlo tumačenje da je zakon diskriminatoran i obraničava slobodu pružanja usluga, smatra pravna služba EK, država mora dokazati da postoji prijetnja interesima društva, zaštiti potrošača ili uglednu financijskog sektora. Država je to dosad – izostavila obrazložiti. Hoće li Toma Galli to uspjeti u srijedu?


Tko brani našu stranu priče


Inicijator zakona, nezavisni saborski zastupnik Marin Škibola, koji je u stalnom kontaktu i djelovanju s oštećenicima RBA zadruga, vjeruje u održivost svog zakonskog rješenja. Poručuje da mišljenje EK nema pravni značaj i da je mjerodavan isključivo Europski sud pravde koji će, vjeruje, ući u meritum. No, boji se da bi Toma Galli mogao biti i jedini koji će u srijedu braniti hrvatsku stranu priče u Luksemburgu.



– Koliko smo čuli, odvjetnik obitelji Milivojević najavio je da se u srijedu uopće neće pojaviti u Luksemburgu. Nadamo se da se to ipak neće tako odviti. Nudili smo obitelji besplatno pravnog zastupnika, koji izvrsno poznaje europsko pravo da ih, uz njihova odvjetnika, zastupa pred Luksemburškim sudom, no nismo naišli na razumijevanje, kaže Škibola.


Što se tiče razloga zbog kojih je zakon završio na Luksemburškom sudu, komentira: „Opravdano je upitati iz kojeg razloga hrvatska sutkinja preispituje zakon koji dokazano pomaže hrvatskim građanima, dok se nitko ne sjeti slati na prethodno mišljenje zakone koji građanima dokazano štete”.


Skreće pozornost na to da sutkinja koja je pojedine odredbe zakona poslala na prethodno mišljenje Luksemburškom sudu, više uopće ne vodi slučaj Milivojević. Ovaj slučaj, zapravo, kaže, trenutno ni nema dodijeljenog suca, jer se sutkinja u međuvremenu izuzela.


Izuzeće sutkinje


Dok je ovo izuzeće podiglo na noge brojne oštećenike, koji su se pitali zašto je došlo do novog zapleta u slučaju RBA zadruga, na Općinskom sudu u Rijeci objašnjavaju da se sutkinja sama izuzela iz razloga što je protiv članova inicijative oštećenika RBA zadruga, kao i jednog domaćeg internetskog portala pokrenula postupak sukladno Zakonu o medijima zbog uvreda i kleveta.



– Sutkinja u svakom slučaju ima pravo poslati odredbe zakona na prethodno mišljenje, međutim nakon njena izuzeća našli smo se u situaciji da ovaj predmet više nema dodijeljenog suca. Što ako novi sudac uopće ne smatra spornim te odredbe i želi nastaviti suditi prema hrvatskom zakonu, jednoglasno usvojenom u Saboru, kao što to čine brojni suci diljem Hrvatske u stotinama dosad pokrenutih sudskih procesa?


To pitanje izuzećem sutkinje, koja u ovom slučaju više neće odlučivati, postaje izlišno. Europski sud pravde sad je uključen u sve, mora odlučiti i reći što će se događati dalje.


Sve se ovo događa iako je zakon spas za više od 20 tisuća dužnika s kojima su RBA zadruge neovlašteno poslovale. Ništetnost za njih znači da moraju vratiti samo posuđenu glavnicu, a zadruge sve što su uplatiti, uvećano za zatezne kamate, objašnjava Škibola.


Zastupnici RBA zadruga, naravno, zastupaju suprotno mišljenje. Smatraju da Škibolin zakon ne samo da nije u skladu s europskom legislativom, već i hrvatskim Ustavom pa su podnijeli žalbu Ustavnom sudu.